U štićenom vozilu posebno konstruiranom za prijevoz umjetnina dovezeno je 35 djela u 29 sanduka, od kojih svaki ima više od 150 kilograma.

Izložba 'Guercino - svjetlo baroka' je povijesni događaj za Hrvatsku jer se prvi put predstavlja jedan od najvećih talijanskih baroknih majstora, i to na integralan način kao retrospektiva gdje imamo mogućnost uvida u njegove najranije radove, pa do zrelih radova pedesetih i šezdesetih godina 17. stoljeća, kazao je ravnatelj MUO-a, Miroslav Gašparović.

Guercino je jedan od umjetnika koji je bitno odredio slikarstvo 17., 18. pa čak i 19. stoljeća, njegovi su radovi utjecali na jednog od najvećih umjetnika baroka, španjolskog slikara Diega Velazqueza, a kroz to i na slikarstvo cijele Europe. On je širim krugovima nešto manje poznat nego Caravaggio, kojega smo imali prilike vidjeti u Muzeju prošle godine, ali nije zato manje značajan i utoliko je za hrvatsku kuturu ova izložba značajnija od Caravaggia, jer prikazuje značajan dio opusa tog velikog talijanskog slikara, ustvrdio je.

Zagrebačka izložba donosi tridesetak majstorovih djela, oltarne pale i freske prenesene na platno, koje su izvorno nastale za crkve i palače u Centu, Guercinovom rodnom gradu ili u okolici, prostoru između Bologne i Ferrare za koji je njegov opus trajno vezan. Njihov kronološki slijed obuhvaća široki vremenski raspon od prvih narudžbi za opremu samostanske crkve Spirito Santo i župne crkve Renazzo u Centu do kasnih djela iz bolonjske faze.

Amblematska djela prijelaznog stila nakon boravka u Rimu predstavljaju slike 'Cristo risorto appare alla vergine', 1628. i 'Madonna con bambino benedicente', 1629., koje jednostavnim kompozicijama, suzdržanijim emotivnim nabojem uz odmjerenije geste likova i svjetlijim tonalitetom u cjelini najavljuju njegovu kasniju klasicističku fazu zahvaljujući kojoj se, nakon smrti Guida Renija 1642., kada je preselio u Bolognu i preuzeo njegovu radionicu, Guercino uspio nametnuti kao vodeći bolonjski slikar.

Izložba Giovanija Francesca Barbierija, zvanog Guercino (Cento, 1591. - Bologna, 1666.), nakon izložbe Caravaggiove slike 'Večera u Emmausu' primjer je još jedne dobre suradnje MUO-a s Italijom, djela su posuđena iz pinakoteka u Centu i Bologni te iz Rima i privatnih kolekcija.

Voditeljica odjela za marketing i PR MUO-a Vesna Ledić rekla je da je, kao i u slučaju Caravaggia, izložba dar talijanske vlade, ovaj put u povodu njihova predsjedanja Vijećem Europske unije, tako da talijanska strana pokriva naknadu za posudbu, osiguranje, sav prijevoz, izradu kataloga, prijevod i tisak, a hrvatska vizualni identitet, popratne događaje i postav.

Slike, čije se osiguranje procjenjuje na šezdesetak milijuna eura, moraju se jedan dan aklimatizirati, pa će se spremnici s umjetninama sutra otvoriti u nazočnosti posuditelja, dok će u petak dvije talijanske restauratorice nadgledati postavljanje Guercinove freske prenesene na platno, koja sada prvi put izlazi iz Italije.

Nakon Zagreba izložba putuje u Tokio, a zatim na turneju po američkim gradovima.