REAKCIJA IZ MINISTARSTVA

Ivasova grobnica u šibenskoj katedrali izazvala kontroverze

28.08.2014 u 14:10

Bionic
Reading

Gradnja grobnice za biskupa Antu Ivasa u šibenskoj katedrali sv. Jakova, spomeniku pod zaštitom UNESCO-a, izazvala je kontroverze. Naime, Ministarstvo kulture je umjesto glavnog konzervatora za katedralu, Miroslava Škugora, imenovalo povjerenstvo za praćenje radova na katedrali, a sporno je zašto su smijenjena četiri člana najvišeg nacionalnog stručnog tijela, i to bez obrazloženja

Izgradnja grobnice za aktualnog biskupa Antu Ivasa u šibenskoj katedrali počela je prije šest godina i to prilikom radova na sanaciji južnog zida i tijekom arheoloških istraživanja. Struka zahtjeva da se ispita utječe li zahtjev na statiku katedrale, objašnjeno je u Dnevniku 3 HRT-a.

'Zahvat treba povjeriti statičar, ekspert koji je za to zadužen, kako bi dokazao da taj zahvat nije narušio stabilnost katedrale', kazao je u prilogu Miljenko Domijan, predsjednik Povjerenstva za praćenje radova na katedrali sv. Jakova.

'Umjesto da se zemljani nasip vrati i zatrpa jamu koja je pritom bila otkopana, odlučio se napraviti zid. Tako je nastala jedna prostorija, je li riječ o kripti, ne znam, pošto takva dokumentacija ne postoji', napomenula je pomoćnica ministrice kulture Sanja Šaban

Dražen Juračić, bivši predsjednik Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, smatra da bi cijelu situaciju trebalo legalizirati te da dograđivanje na bilo koju zgradu, zahtijeva građevinsku dozvolu. U slučaju šibenske katedrale, to je posebno osjetljivo pitanje jer je riječ o zaštićenom spomeniku.

Iz Šibenske biskupije javili su da se sve radilo 'u dogovoru i uz suglasnost konzervatora', a Ministarstvo kulture je umjesto glavnog konzervatora za katedralu Miroslava Škugora, imenovalo povjerenstvo za praćenje radova na katedrali. Juračić je kazao da nije uspio dogovoriti niti jedan sastanak s ministricom.

'Smijenjena su četiri člana najvišeg nacionalnog stručnog tijela, nakon godine mandata, bez obrazloženja', objašnjeno je u prilogu Dnevnika.

Na tportalov upit o novonastaloj situaciji, iz Ministarstva kulture su priopćili:

'Promjena nekih članova Hrvatskog vijeća za kulturna dobra nije ni u kakvoj izravnoj vezi sa radovima na šibenskoj katedrali, niti je vezana za bilo kakav drugi konzervatorsko restauratorski zahvat koji se izvodi na području RH. Podatak o tome da je riječ o 'smjeni četiri člana najvišeg stručnog vijeća, bez objašnjenja, nakon samo godinu dana mandata' želimo ispraviti, jer je samo arhitekt Juračić bio u Vijeću godinu dana, dok su ostali članovi na tim mjestima od početka mandata ove Vlade.

Isto tako je, nažalost, prof. Pavao Pavuša Vežić (dosadašnji član Vijeća, op.a.) sam dao ostavku na zadnjoj sjednici Vijeća iz osobnih razloga.

Ističemo da je HVKD savjetodavno tijelo MK i da je njegova uloga definirana Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. U skladu s odredbom članka 103. Zakona, Vijeće raspravlja o općim pitanjima iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara i daje preporuke za unaprjeđivanje djelatnosti zaštite i očuvanja kulturnih dobara, upoznaje se s programima zaštite kulturnih dobara i njihovom provedbom, predlaže ministru kulture donošenje odluke o proglašenju ugroženoga kulturnog dobra, daje mišljenje o uklanjanju nepokretnoga kulturnog dobra, daje mišljenje u postupku donošenja rješenja iz članka 15. Zakona, raspravlja o prijepornim pitanjima u području zaštite i očuvanja kulturnih dobara i predlaže rješenja.

Hrvatsko vijeće za kulturna dobra ima predsjednika i osam članova. Predsjednika i tri člana Vijeća imenuje ministrica kulture iz reda istaknutih stručnjaka za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, dok su ostali članovi vijeća imenovani prema položaju. U ovom trenutku vrlo je važno imati na poziciji predsjednika Vijeća stručnjaka s bogatim iskustvom iz konzervatorsko restauratorske prakse koji bi usmjeravao i vodio rad Vijeća. Promjenom članova Vijeća i izborom stručnjaka različitih profila s velikim iskustvom u radu na povijesnim spomenicima želimo uspostaviti kvalitetniji i kreativniji rad samog Vijeća.

Bivši predsjednik Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, arhitekt Juračić, tijekom svoga rada u Vijeću nije iskazao želju da se sastane s ministricom. U ovom sastavu Ministarstva radu Vijeća dana je potpuna neovisnost kako bi se fokusirali na razmatranje samo stručnih pitanja u okviru konzervatorsko-restauratorske struke.

Vijeće se u pripremi sjednica redovno sastajalo s nadležnom pomoćnicom za kulturnu baštinu Sanjom Šaban i razmatralo sva stručna pitanja te su se sva pitanja mogla riješiti', zaključili su iz ministarstva.