Novinari su ovih dana po prvi puta imali priliku 'zaviriti' u unutrašnjost tog reprezentativnog zdanja i uvjeriti se da su radovi daleko odmaknuli.

Impozantna građevina trokutnog tlocrta, projektirana u pseudomaurskom stilu za kojega su uzori traženi u islamskoj umjetnosti Španjolske i sjeverne Afrike, dovršena je i otvorena 20. travnja 1896. godine nakon petogodišnje gradnje, postavši jednim od temeljnih obilježja arhitekture, ali i urbaniziranja Sarajeva u razdoblju vladavine Austro-ugarske monarhije.

Na njenoj su izvedbi bila angažirana čak trojica arhitekata. Najprije Karlo Paržik, koji je od toga odustao zbog primjedbi što ih je na projekt imao austrougarski upravitelj u BiH Benjamin Kalay, potom Alexandar Vittek, koji je umro tijekom gradnje, da bi sve dovršio Ćiril Iveković.

"Tijekom radova na obnovi pronašli smo ukopanu spomen ploču iz 1894. arhitekti Ivekoviću, ali i majstorima koji su radili na objektu", kazao je u petak Hasan Ibrahimpašić, direktor bosanskohercehovačkog ogranka francuske tvrtke "Safege", koja je angažirana za nadzor radova na obnovi.

Ibrahimpašić ističe kako je to samo podsjećanje koliko su uz arhitekte važni i majstori koji realiziraju njihove zamisli.

Vijećnica je u noći između 25. i 26. kolovoza 1992. godine gotovo potpuno izgorjela u požaru izazvanom ciljanim topničkim napadom s položaja bosanskih Srba. Od građevine su ostali samo vanjski zidovi, a u uništenim prostorijima stradalo je i oko dva milijuna knjiga, različitih rukopisa i časopisa što ih je čuvala Sveučilišna knjižnica, koja je do posljednjeg rata bila smještena u Vijećnici.

Na glavnom ulazu nakon rata je postavljena spomen-ploča uz podsjećanje kako su to učilili "srpski zločinci" i uz poziv da se taj zločin pamti i ne zaboravi.

Radovi na obnovi započeli su 2000. godine i trenutačno je u tijeku završna faza koja podrazumijeva unutarnje instalacije i dekoraciju.

Arhitekt Muhamed Hamidović, umirovljeni profesor Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu koji nadzire radove unutarnje obnove Vijećnice, kazao je za Hinu kako je to veoma zahtjevan posao. "Pojavile su se mnoge stvari koje se ne vide tijekom izvedbenog projekta", kazao je Hamidović.

Pronaći nadomjestak bojama od prije 120 godina bio je posebni izazov jer se one više ne proizvode, a zbog oksidacije bilo je teško utvrditi i o kojim je točno bojama riječ.

Geometrija, način interpretacije detalja, kontrasti, sve se to moralo "posložiti" u jednu cjelinu, što je zahtjevalo niz provjera kroz različitu dokumentaciju, uključujući i onu pohranjenu u Beču.

"Bilo je naravno i sitnih sujeta, no to se među arhitektima, kao ni među liječnicima, ne može izbjeći i to nije ništa novo, ali u cilju realizacije vrlo je bitno da se s nekim posvađate i sve je to u cilju rezultata koji je pozitivan i vjerujem da će i kritika pokazati koliko smo bili u pravu", uvjeren je profesor Hamidović.

Uz impresivnu unutarnju dekoraciju, nove korisnike Vijećnice dočekat će i autentično obnovljena dvorana za sjednice gradskog vijeća s drvenim klupama koje su replike onih iz 1896. godine.

Cijeli projekt obnove stajat će oko 20 milijuna eura, od čega je 9 milijuna osigurano kroz fondove Europske unije, a ostalo su sredstva Austrije, Španjolske te entitetskih vlasti Federacije BiH i gradske uprave Sarajeva.

"Za EU iznimno je važna zaštita kulturnog naslijeđa BiH", kazao je glasnogovornik delegacije EU u BiH Andy McFuffie, podsjetivši kako se stoga financira i obnova i restauracije tvrđave u Stocu u istočnoj Hercegovini, banjolučkog Kastela te zgrade vijećnice u Bosanskom Novom, koja je zapravo sarajevska vijećnica u malome. Pojasnio je kako je ranije planirano da obnova Vijećnice u Sarajevu traje do srpnja, no moguće je da će sve biti gotovo već u svibnju.

Upravo je to želja sadašnje gradske uprave, a gradonačelnik Ivo Komšić je već najavio kako će Vijećnica biti otvorena 9. svibnja na Dan pobjede nad fašizmom.

U SAFAGE-u za sada mogu jamčiti jedino da će sve biti spremno za veliki koncert Bečke filharmonije, planiran upravo u Vijećnici, kojim će ujedno biti obilježeno 100 godina od Sarajevskog atentata.

Nakon toga u Vijećnicu se ponovo useljava gradska uprava i gradonačelnik, a dio prostora bit će iskorišten za urede Sveučilišne knjižnice.