TRAŽE PRAVA ZAUVIJEK

Hrvatske televizije nisu za serije povukle ni centa iz EU

09.04.2014 u 15:56

Bionic
Reading

Sredstva programa Media predviđena za sufinanciranje televizijskih projekata ostaju neiskorištena. Zašto producenti ne apliciraju, tema kojom se bavi novinarka Vedrana Sunko čiji tekst uz dozvolu autorice u cijelosti prenosimo s portala Culturenet

Hrvatska ima poprilično visok postotak iskorištavanja EU sredstava u sektoru audiovizualnog stvaralaštva kroz program MEDIA, koji je od 2014. godine obuhvaćen programom Kreativna Europa. Međutim, u sklopu linije sufinanciranja, odnosno potpora za televizijsko prikazivanje europskih audiovizualnih djela Hrvatska do sada nije uspjela „ povući “ ni centa. Ovim potporama sufinancira se razvoj pojedinačnih ili serijskih televizijskih projekata. Preduvjet je da u projektu sudjeluju najmanje tri televizijske kuća s minimalnim financijskim udjelom od 0,1% ukupnoga sufinanciranja televizijskoga projekta. No problem je, ispostavilo se, to što natječaj pretpostavlja tijesnu suradnja producenata i televizijskih kuća jer su upravo producentske tvrtke jedini mogući prijavitelji projekta.

U rujnu 2008. godine Hrvatska je dobila ured MEDIA deska pri Hrvatskom audiovizualnom centru, koji je tada otvorio i prve natječaje, a prvi veliki projekt sufinancirani iz programa MEDIA bio je dječji film Koko i duhovi. Do kraja 2013. godine Hrvatska je kroz isti program povukla 3,3 milijuna eura u sklopu kojih je među ostalim sufinanciran razvoj 17 hrvatskih filmova, pet hrvatskih filmskih festivala, digitalizacija četiri kina. Također je 11 hrvatskih kina podržano u okviru mreže kina Europa Cinemas, kao i projekti za automatsku i selektivnu distribuciju, stipendije te programi stručnog usavršavanja; uspjeha jedino nije bilo u „povlačenju“ sredstava iz kategorije televizijskih projekata.

Koko i duhovi film je sufinanciran iz Medije

Putem te potpore moguće je ostvariti sredstva u iznosu od 12,5% ukupnih troškova, odnosno s maksimalnim iznosom do 500 000 eura za igrane i animirane filmove, te do 300 000 eura za kreativne dokumentarce i serije, gdje MEDIA pokriva i do 20% troškova.

„Prema starom programu MEDIA, koji je bio na snazi do 2013. godine, natječajni uvjeti su bili nešto teži jer su producenti morali pronaći najmanje četiri televizijske kuće za sudjelovanje u projektu, dok se danas traže samo tri. Drugi razlog zbog kojeg se niti jedan projekt nije mogao prijaviti na natječaj je to što televizijske kuće nisu mogle ispunit uvjet koji se odnosi na uzimanje autorskih prava. Na primjer HRT otkupljuje prava zauvijek, a ova natječajna smjernica uvjetuje da televizijska kuća ima prava na 7 godina, ako je u pitanju pred-nabava, ili 10 godina, ako TV kuća ima ulogu producenta. Ukoliko nacionalna kuća ne pristaje na te uvjete, producenti ne mogu dobiti pisma namjere koja su potrebna za prijavu, objašnjava Martina Petrović, voditeljica Deska Kreativne Europe - Ureda MEDIA Hrvatske.

Prvi korak u poticanju suradnje producenata i televizijskih kuća počeo je s organiziranjem Infodana na temu televizijskog prikazivanja i razvoja publike gdje je započela i suradnja Deska Kreativne Europe - Ureda MEDIA Hrvatske s Agencijom za elektroničke medije te se otvorila mogućnost za dijalog s predstavnicima televizija i producenata.
„Do sada je MEDIA bila usmjerena većinom na filmsku industriju. S programom Kreativna Europa, odnosno potprogramom MEDIA i natječajima koje smo zajedno predstavili, započeli smo suradnju s MEDIA deskom, a s ciljem da se osigura distribucija na platformama koje spadaju pod Zakon o elektroničkim medijima. Potrebno je poticati suradnju između televizija i neovisnih proizvođača audiovizualnih djela, a organizacija nedavno održanog Infodana je početak naših nastojanja i poticanja takve suradnje“, kaže Anja Jelavić voditeljica Odjela za međunarodnu suradnju Agencije za elektroničke medije, dodajući da ne postoje pravni okviri, niti obvezujuće smjernice na nivou EU kojima bi se uvjetovalo televizijske kuće da pristaju na drugačije uvjete, te da uređivanje uvjeta suradnje između televizija i neovisnih proizvođača audiovizualnih djela nije u nadležnosti Agencije. Razlog zbog kojeg ovakve suradnje do sada nisu zaživjele, vjeruju u AEM-u, je i to što televizije još nisu osvijestile da će od njih imate itekakvu korist.

„Imajući u vidu da su kod nas nezavisni producenti uvijek na dnu hranidbenog lanca, ovo je značajan kvalitativni zaokret jer MEDIA zahtjeva da su nezavisni producenti nositelji i predlagači projekta. Najčudnije je to da upravo televizije, koje imaju najveće koristi od ove priče, ne pokazuju interes za sudjelovanje u ovakvim projektima. Trebalo bi im objasnit da je ovo fantastičan način da dobiju vrhunsku sadržaj za trećinu uobičajene investicije ili za pola cijene. Dakle, za cijenu jednog sitcoma televizija može dobiti kvalitetnu dramsku seriju, koja na kraju postaje konkurentna i na stranom tržištu, kao što je bio primjer sa serijom Ring produkcije Počivali u miru, koju je otkupio Lionsgate“, objašnjava Nebojša Taraba iz produkcijske kuće Drugi Plan. Ono što je Taraba zanimljivo primijetio i iznio u sklopu već spominjanog infodana je i to da bi posebno jednostavna trebala biti suradnja s Novom TV, koja je dio CME grupacije, u čijem su vlasništvu televizijske kuće u Sloveniji, Bugarskoj, Češkoj, Slovačkoj i Rumunjskoj, što može znatno olakšati proces dolaženja do partnera na projektu.

Osim zbog povezivanja s drugim televizijama, što ne bi trebao biti problem ni samom HTV-u, komercijalne televizije su, prema mišljenju producenata, puno fleksibilnije i kada su u pitanju dogovori oko zadržavanja autorskih prava.

„Nova TV i RTL su svjesne da ne mogu zadržavati sekundarna autorska prava te da moraju vratiti i primarna nakon nekog roka, dok u pravilu HTV zahtjeva da se autori odreknu svih prava, što je u suprotnosti s nekoliko europskih direktiva.Mi smo članica krovne europske organizacije nezavisnih producenata (CEPI) prema čijoj je definiciji nezavisni producent onaj koji zadržava sekundarna prava, te onaj kod kojeg nakladnik nema više od 25 posto udjela u vlasništvu. Naš Zakon u elektroničkim medijima svojim je definicijama statusa nezavisnog producenta u koliziji i s Direktivom o audiovizualnim medijskim servisima i uslugama, ali i s načinom na koji MEDIA definira ovo pitanje“,tvrdi Taraba, napominjući da ozbiljnost situacije dobro oslikava činjenica da je njegova producentska kuća Drugi Plan možda jedina televizijska produkcija specijalizirana za televizijsku produkciju, koja neizmijenjena, nakon deset godina, uspijeva opstati na tržištu.

S druge strane član Vijeća za elektroničke medije, Robert Tomljenović, tvrdi da iz vlastitog producentskog iskustva zna da je moguće ostvariti suradnju s televizijama i bez da im se zauvijek prepuste sekundarna prava te da formalnih prepreka pristupanju ovoj liniji sufinanciranja zapravo i nema.

„Točno je da je definicija neovisnih proizvođača audiovizualnih djela prema potprogramu MEDIA dosta šira od one u našem zakonu, no ta zakonska definicija ne onemogućuje producente da se prijavljuju na ovaj natječaj, dok je pitanje iskorištavanja sekundarnih prava nešto oko čega se industrija treba dogovoriti, te nije pod ingerencijom Agencije za elektroničke medije. Praksa da televizije žele zauvijek uzeti sekundarna prava nije baš uobičajena u EU, no direktivama EU to nije regulirano“, tvrdi Tomljenović.

Jesu li televizijske kuće počele uviđati korist od ove linije sufinanciranja i partnerstva s nezavisnim producentima, te kako napreduje njihova suradnja po pitanju iskorištavanja EU sredstava za televizijske projekte, moglo bi se vidjeti već u srpnju, kada će se znati rezultati prvog ovogodišnjeg natječajnog roka za projekte televizijskog prikazivanja europskih audiovizualnih djela, no izglednije je da će moguća promjena biti uočljiva tek nakon 13. lipnja, kada je sljedeći rok za prijavu.

Izvor: Culturenet