Kulturmiks HORKESTAR U ZAGREBU

Srpska kultura i hrvatsko 'junaštvo'

  • Autor: Bojan Stilin
  • 16.12.2008 14:23:38
  • 15.12.2008 14:00:00

'Ajd sad jednu za Srebrenicu', doviknuo je anonimni provokator članovima beogradskog zbora Horkestar tijekom nastupa na Velesajmu kulture u Studentskom centru te pokazao zavidno nepoznavanje razlike između kulturne i nekulturne provokacije

Kad je riječ o hrvatsko-srpskim odnosima, protekli tjedan bio je od onih kada se napetost mogla osjetiti u zraku. Počeo je samodopadnim špaciranjem umivenog srpskog radikala Aleksandra Vučića zadarskim zaleđem, gdje je praćen armijom novinara tobože brižno obilazio lokalne Srbe i usput nervirao hrvatsku javnost opaskama o škabrnjskoj tragediji i proporcijama spomenika žrtava jasenovačkog terora. Istodobno je u medijima odjeknula i crtica o pismu upućenom mitropolitu zagrebačko-ljubljanskom Jovanu Pavloviću iz Beograda, koje je Hrvatska pošta vratila označeno kao 'zabranjeno', zbog ćiriličnog pisma kojim je adresa ispisana.

S druge strane, Zagreb su ispunili džambo-plakati za Dane srpske kulture ispisani na stiliziranoj ćirilici, a autor tog koncepta, tajnik SKD Prosvjeta Rade Dragojević, objasnio je da je u pitanju 'čista provokacija'. Provokacija je, međutim, rijetko kome skrenula pozornost na kvalitetan program te manifestacije, tematski orijentiran na kulturne proizvode 90-ih koji su izmigoljili ispod Miloševićeve čizme. Za razliku od Hrvatske pošte, neki su vrlo dobro razumjeli ćirilicu, pa su na nekoliko džambo-plakata dodali i opasku 'Vukovar – Škabrnja – Srebrenica', a krug podgrijavanja napetosti zatvorio je prosvjed zadarske navijačke skupine Tornado protiv posjeta Aleksandra Vučića, održan pet dana nakon što je ovaj napustio Hrvatsku.

U takvoj atmosferi, Dane srpske kulture koncertom na Cvjetnom trgu otvorio je zbor Horkestar, skupina od tridesetak mladih beogradskih kulturnjaka koja je reputaciju aktivističkog kulturnog kolektiva (nalik nedavno formiranom zagrebačkom Zboru za pritužbe) pažljivo gradila u proteklih osam godina. Protestirajući protiv raznih društvenih anomalija, svoj angažirani repertoar (prerade pjesama Kraftwerka, Arsena Dedića, Šarla Akrobate, socijalističkih radničkih napjeva i poezije, ali i autorske pjesme benda Škart) u sklopu niza građanskih akcija izvodili su po izbjegličkim kampovima, osnovnim školama, ispred zgrade srpske vlade i vrhovnog suda.

Horkestar izvodi 'Plastiku' Idola
Iako naviknuti na kontroverze, članovi ovog zbora nemalo su se iznenadili kad je od ulaska u Hrvatsku njihovom autobusu dodijeljena policijska pratnja. Tijekom njihova boravka u Zagrebu, autobus je bio parkiran ispred policijske postaje u Novom Zagrebu, a policijska preventiva išla je toliko daleko da je za vrijeme nastupa na Cvjetnom trgu snimanje, pa i ono za privatnu arhivu, bilo zabranjeno. U svjetlu posljednjih hrvatsko-srpskih tenzija, reakcija policije je razumljiva, no blokada cesta 'maricama', uz agresivno raspravljanje policajaca sa zaustavljenim vozačima kod ovih mladih ljudi stvarala je dojam da su u Beirutu i da incident visi u zraku.

On se, konačno, i dogodio, i to na mjestu gdje ga se najmanje očekivalo – u Studentskom centru, gdje su oko jedan sat ujutro započeli svoj 'reprizni' nastup u sklopu Velesajma kulture. Dok je voditeljica zbora najavljivala pjesmu 'Svete krave' Arsena Dedića, dežurni provokator iz publike dobacio je: 'Ej, ajd sad jednu za Srebrenicu!'

Huk, zvižduk i povici 'izbacite ga van' većine publike mladićima i djevojkama iz Horkestra ubrzo su vratili snagu u na trenutak posustale glasove, no nisu uspjeli poništiti neugodan osjećaj koji je podsjetio na incident na novosadskom Exitu prije tri godine. Tada je sarajevski bend Dubioza kolektiv, tijekom izvedbe pjesme posvećene tragediji u Srebrenici, pustio kolaž govora srpskih političara, na što je publika reagirala zasipanjem pozornice bocama, upaljačima i drugim priručnim sredstvima za izražavanje idiotizma.

No u zagrebačkom slučaju, za razliku od novosadskog, nije postojala inicijalna kapsula kulturno-političke provokacije. Upravo suprotno – Horkestar se pripremao izvesti izvanvremensku metaforu o ljudima koji opstaju mimo svih kriterija pravde i poštenja, čiji tekst, igrom slučaja, potpisuje jedan od najvećih hrvatskih kantautora. Provokator se nije oglašavao kad je Horkestar prešao na pravu kulturnu provokaciju – izvedbu poznate prvomajske budnice 'Da nam živi živi rad' ili svog najvećeg 'hita' 'Jedem ti malter'.

Ono što je posebno tužno, a što, uz spomen Srebrenice, povezuje ova dva incidenta, jest činjenica da su provokacije došle iz miljea koji se voli predstavljati urbanom kulturom. I dok Exitov masovni karakter to donekle i opravdava, razočarava činjenica da je jedan provokator ostavio tamnu mrlju na profiliranu manifestaciju kao što je Velesajam kulture, koja je tijekom četiri dana privukla stotine ljudi i ponudila gomilu besplatnih kulturnih sadržaja. Još se uvijek, naime, nadamo da će nas generacije koje dolaze, a kojima pripada i Horkestar i većina posjetitelja Velesajma kulture, osloboditi okova famozne Krležine egide o srpskom junaštvu i hrvatskoj kulturi.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još