ALEGORIJA I ARKADIJA

Izložba najboljih hrvatskih slikara i kipara moderne

11.10.2013 u 15:47

Bionic
Reading

Izložba 'Alegorija i arkadija - antički motivi u umjetnosti hrvatske moderne' otvorena je Klovićevim dvorima

Kroz gotovo 140 djela ponajboljih hrvatskih slikara i kipara tog razdoblja autorice izložbe Petra Vugrinec, Irena Kraševac i Darija Alujević nastojale su predstaviti posebne primjere hrvatske moderne inspirirane antičkim motivima.

'Radi se o vrhunskim primjerima hrvatske moderne, o vrhunskim umjetnicima na prijelazu stoljeća – kada smo bili u najpregnantnijem razdoblju umjetnosti i kada smo išli ukorak s Europom', rekla je Petra Vugrinec na otvorenju izložbe.

Ravnateljica Klovićevih dvora Marina Viculin izrazila je veselje što svoju jesensku sezonu Galerija otvara izložbom koja očima modernoga čovjeka promatra stil i vrijeme u umjetnosti s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

'Posebno mi je drago da ovu jesensku sezonu otvaramo izložbom Alegorija i Arcadia te po treći, četvrti put izlažemo neke od slika koje naša publika tako jako voli', rekla je Viculin.

Izložba je plod jednogodišnjih istraživanja, a donosi više od 130 djela najznačajnijih autora hrvatske moderne – Vlahe Bukovca, Mate Celestina Medovića, Ivana Tišova, Roberta Auera, Bele Čikoša Sesije, Roberta Frangeša Mihanovića, Rudolfa Valdeca i Ivana Meštrovića.

Također, osim slika i kiparskih djela, za vrijeme trajanja izložbe u zasebnoj se prostoriji vrte projekcije nekoliko relevantnih filmskih ostvarenja iz razdoblja oko 1900., a bit će upotpunjena i dodatnim sadržajima te nizom predavanja na temu antike u hrvatskoj moderni.

Realizaciju izložbe pomogli su Ministarstvo kulture, zagrebački Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport te, kao generalni sponzor, PBZ Card.

Mislav Blažić, predsjednik Uprave PBZ Carda, pak na otvorenju je rekao kako i u financijski lošije vrijeme PBZ pokušava pomoći kulturi i umjetnosti te na taj način daju svoj obol zajednici u kojoj svi živimo.

Pomoćnica ministrice kulture Vesna Jurić Bulatović kazala je kako je riječ o iznimno kompleksnom istraživačkom projektu koji stvara dodanu vrijednost Zagrebu kao kulturno-turističkom odredištu.

'Europska publika koja dolazi u Zagreb ima iznimnu mogućnost vidjeti dio hrvatskog kulturnog naslijeđa, dio produkcije velikana hrvatske umjetnosti moderne', rekla je Bulatović.