Najnovije istraživanje IAB Europe o načinu i učestalosti upotrebe medija pod nazivom Mediascope Europe pokazuje da se u Hrvatskoj dogodila prava evolucija medija. Naime, sve veći broj građana informira se putem interneta. Točnije, podaci pokazuju kako je u Hrvatskoj čak 2,4 milijuna građana online, odnosno 64 posto građana.

Korisnici interneta u Hrvatskoj na internetu prosječno provedu oko 15 sati tjedno. Najčešće su online oni u dobnoj skupini od 16 do 24 godine, a slijede ih građani u dobi od 25 do 54 godine. Nešto malo više vremena na internetu provode muškarci, ali razlika između žena i muškaraca u tom pogledu gotovo je zanemariva.

Podaci pokazuju da se internet koristi u različite svrhe pa tako više nije rijetkost da postaje zamjena za tradicionalnije medije.
Primjerice, čak 64 posto korisnika interneta u Hrvatskoj gleda TV putem interneta, a 68 posto njih na taj način sluša radio. Čini se da internet polako postaje i omiljena platforma za konzumiranje vijesti. Naime, čak 97 posto korisnika interneta u Hrvatskoj vijesti čita online.

Najpopularnija metoda pristupa internetu je putem računala – koristi je 2,4 milijuna Hrvata, odnosno 63 posto građana. Time smo se približili građanima Europske unije – 64 posto njih na jednak način pristupa internetu. Ipak, 35 posto građana internetu pristupa putem nekoliko uređaja. Najčešće to čine putem mobitela – 0,8 milijuna Hrvata, a 0,2 milijuna građana internetu pristupa putem tableta.

Unatoč rastućoj popularnosti interneta, najomiljeniji medij Hrvata još uvijek je televizija - gleda je 99 posto građana. Na ljestvici popularnosti drugi je radio – sluša ga 81 posto građana. Treći medij je internet, a potom slijede novine (66 posto) i časopisi (35 posto).

Prosječni građanin Hrvatske tjedno gleda televiziju 17 i pol sati. Za radio pak tjedno odvoji dva sata manje. Novine i časopisi tjedno se čitaju oko četiri sata.

Istraživanje Mediascope Europe provedeno je u 28 europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku. Istraživači su proveli gotovo 50 tisuća intervjua, a cilj je bio prepoznati različite navike koje razvijaju građani europskih zemalja te usporediti njihove sličnosti i navike. Rezultati pokazuju da su navike konzumiranja medija hrvatskih građana vrlo slične onima u većini zemalja Europske unije.