Izloženo jestotinjak djela 20-ak umjetnika manje radikalne linije hrvatskogaslikarstva 50-ih i 60-ih godina koja je do svojih ciljeva dolazila bezvelikih potresa i drastičnog raskida s figuracijom.

Nahrvatskoj likovnoj sceni je tih godina, usporedno s fenomenom 'avangarde' koja radikalno prekida s figurativnom tradicijom, postojaoi drugi pol apstraktnih ili apstrakciji približenih tendencija. Ta jedruga linija, prema ocjeni autorice izložbe, obilježena tihim osobnimevolucijama i postupnim transformacijama koje su se odvijale bezvelikih potresa i radikalnih rezova.

Izložena su djelahrvatskih umjetnika koji su obilježili hrvatsko slikarstvo tog vremena,a među njima su Biserka Baretić, Boris Dogan, Ivo Dulčić, Oton Gliha,Ljubo Ivančić, Ante Kaštelančić, Albert Kinert, Edo Murtić, OtonPostružnik, Zlatko Prica, Frano Šimunović, Zlatko Šulentić, MarinoTartaglia i drugi.

Ti su umjetnici za razliku odpredstavnika 'avangarde' oprezno koračali prema autohtonim i znakovitimideogramima. To je bio veliki put našeg likovnog moderniteta, ne samozato što je bio naš, nego zato što je u istinu bio izvoran, naglasilaje, uz ostalo, Ivana Reberski.

Izložena djela podijelilaje u četiri tematska segmenta: poticaji iz prirode, pobude iz vlastitenutrine, metafore prostora i mikropejsaži.

Izložba ćeostati otvorena do 14. lipnja, a medijski su pokrovitelji Vjesnik iRadio 101. O važnosti izložbe govorio je i ravnatelj Umjetničkogpaviljona Radovan Vuković, a izložbu je otvorio predsjednik Upravnogvijeća Paviljona Miroslav Rožić.

Velik broj djela sa izložbe posuđen je iz stalnog postava Moderne galerije u Zagrebu.