Kulturmiks ZgKUL

Zagreb će biti kulturna metropola i ljeti

'Tanka je linija između luđaka i genijalca. Još je tanja između sreće i tuge. Evo nas ovdje nakon 42 godine, na donedavnom leglu komaraca, i sad mogu najaviti da ćemo ove godine gledati filmove i predstave. Zagreb ovim projektom pokazuje da je europska metropola!' Tim riječima, koje je uobičajeno nemoguće interpretirati, pa ih se može samo citirati, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio je Zagrebačko kulturno ljeto ili ZgKUL, otvarajući donekle obnovljeno Ljetno kino Tuškanac

'Prirodna pozornica' koju je prije nekoliko desetljeća projektirao Kazimir Ostrogović, arhitekt kojem Zagreb još duguje ostatak Skupštine, bit će mjesto i svečanog otvorenja nove metropolske ljetne manifestacije. Zvuči grandiozno, ali se ipak svodi na jednostavno: projekcije filmova uz sporadičnu pratnju izvadaka iz predstava kazališta Komedija. Otvorenje ZgKUL-a 27. srpnja bit će, prema riječima dugogodišnjeg ravnatelja tog kazališta Nike Pavlovića, spoj filma i glazbe jer će nakon nekoliko glazbenih brojeva iz mjuzikla 'Tko pjeva, zlo ne misli' u izvedbi Komedijinog ansambla uslijediti projekcija istoimenog Golikovog filma.

Što još najskuplja zagrebačka kazališna kuća može ponuditi osim nekoliko prizora s repertoara? Još nekoliko prizora s repertoara, ali iz druge predstave, 'Gubec beg'. Činjenicu 'oratorijske inačice' popularnog mjuzikla s temom Seljačke bune Pavlović objašnjava neusklađenošću pozornice Ljetnog kina Tuškanac sa zahtjevima takve produkcije. No, zato će se na Tuškancu vrtjeti i Mala Pula i Mali Motovun, ili u prijevodu: izbor iz programa najvećih domaćih filmskih festivala.

Iako zvuči kao poželjni novitet, ZgKUL tek je kopija. Prije četiri godine je zagrebačka vlast pod zajednički naziv 'Jesen u Zagrebu' ili YESZGB pokušala podvesti sve što se u glavnom gradu Hrvatske kulturno ili rubno kulturno događa od rujna do prosinca. Zanemarujući posebnost i inkompatibilnost određenih festivala, inicijativa i projekata, tada je argument bio da su svi oni ionako dio kulturne ponude Grada i financirani, barem djelomično, iz njegovih javnih potreba u kulturi. Na pitanje što su svi oni dobili od tog sveobuhvatnog kišobrana tek rijetki su se usudili odgovoriti: baš ništa osim spomena u popratnoj brošuri. I zato za YESZGB ima sve manje interesa, ali i volje za medijskom promocijom. Jednostavno, stanje je ostalo onakvo kakvo je bilo i prije nego što se netko sjetio jesenskog kišobrana.

Apsurdom koji može biti uvjetovan samo kulturno-političkim spinom, umjesto jesenskog kad bi im zaista i trebao, Zagrepčani dobivaju ljetni kulturni kišobran. Po istom principu sazdan, čak i akronimski neinventivan, i on se sastoji od uobičajenih manifestacija koje ispunjavaju navodnu zagrebačku kulturnu sušu i onih koje su malo nabildane posebno za ovu priliku. Iako ne zna koliko će sve to koštati, i koliko već košta, pročelnik Gradskog ureda za kulturu Ivica Lovrić napomenuo je kako u vremenima krize sve više Zagrepčana preko ljeta ostaje u svome gradu, i zato im treba ponuditi što više kulturnog sadržaja. A o turistima da se i ne govori.

Kako turisti teško govore hrvatski, većina programa jest glazbena, od koncerata Stinga i Red Hot Chilli Peppersa, preko In Music Festivala, Večeri na Griču, programa Concerto in Cro i Opera pod zvijezdama koja će biti posvećena rođendanu Ruže Pospiš-Baldani, do Ljeta na Strossu, šetalištu za ovu priliku preimenovanog u Strossmartre, Međunarodne smotre folklora, mini festivala Orgulje Zagrebačke katedrale pa sve do Klupske kazališno-glazbene scene Amadeo.

Ipak, i kazališta će biti, i to, s izuzetkom Eurokaza, na hrvatskome jeziku: Ljetne noći Teatra EXIT nude uspješnice crveno-crnog iličkog kazališta uz premijeru 'Benda', novog projekta Saše Anočića, Histrionsko ljeto najavljuje premijeru Mesarićevog 'Gospodskog djeteta' u režiji Dražena Ferenčine, dok spomenuti Amadeo u svojem off programu ima i nekoliko domaćih izvedbi. Među njima je i premijera monodrame 'Bobočka' koju je prema motivima iz romana 'Povratak Filipa Latinovicza' Miroslava Krleže s Ecijom Ojdanić u glavnoj i jedinoj ulozi postavio Ivan Leo Lemo. Ona će biti i dio novouspostavljenog Festivala Miroslav Krleža, koji će se u piščevoj rezidenciji na Gvozdu, sa sudjelovanjem Pere Kvrgića, Predraga Matvejevića, Rade Šerbedžije, Velimira Viskovića i drugih održati od 3. do 7. srpnja. U svemu tome neće biti zaboravljeni ni najmlađi, jer su se Trešnja, Žar ptica i Zagrebačko kazalište lutaka obvezali  tijekom ljeta na po pet izvedaba svojih regularnih produkcija.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još