tportal.hr

Zagreb
+12
Osijek
+12
Pula
+12
Rijeka
+17
Zadar
+11
Split
+15
Dubrovnik
+14

LE ZBOR

Mi smo drukčije od uma i tijela koje nameće društvo

U povodu Međunarodnog dana borbe protiv homofobije (17. svibnja) Le Zbor je pripremio višednevni program koji će se odvijati u Muzeju suvremene umjetnosti, HDLU-u i Tvornici. O aktivističko-umjetničkoj povijesti Le Zbora, reakcijama publike i novom albumu razgovarali smo s tri njegove članice

Datum objave:
17.5.2012 12:47

Zadnja izmjena:
17.5.2012 14:46

Kada je prije šest godina osnovan, Le Zbor (nomen est omen!) činio se kao zabavan artističko-aktivistički kuriozitet koji bi na specifičan i široj publici prijemčiv način mogao homofobne hrvatske mase osloboditi dijela svojih predrasuda prema LGBT osobama. Danas je pak jasno da je Le Zbor, više od bilo kakve usputne djelatnosti ili hira, zapravo ozbiljan i vjerodostojan aktivistički projekt koji je kroz pjesmu uspio proširiti toleranciju i srušiti neke zidove koji su odolijevali i kada ih se frontalno napadalo.

Le Zbor je suvereno zauzeo poziciju i u LGBT aktivizmu, ali i muzičkom nastupanju, što odlično ilustrira sljedećih nekoliko dana, kada će Le Zbor obilježiti Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije nastupom i dijalogom s publikom u MSU, sudjelovati 18. svibnja na otvaranju izložbe Helene Janečić u HDLU te sve okruniti u ponedjeljak, 21. svibnja, velikim koncertom u Tvornici na kojem će biti predstavljen album 'Hrvatske budnice'.

Tajne Le Zbora su u razgovoru za tportal.hr otkrile tri njegove članice: Lea, Matija i Tajana. Kroz ovaj aktivističko-vokalni ansambl u šest godina prošlo je nekih pedesetak djevojaka, pa se Lea prisjetila kako je sve krenulo: 'Na samom početku bilo je samo pet cura, moćna gomilica, vrlo entuzijastična i spremna na težak i dugotrajan rad. Le Zbor funkcionira na principu narodskog/community zbora, nema audicije i poziv za nove članice je uvijek otvoren. Naš moto je 'Dođite, vidite, poslušajte, ostanite', ali sudjelovanje u zboru zahtijeva jako puno vremena: probe, nastupi, razgovori, pregovori.'

Lea dodaje da su 'ostale samo one najupornije i najposvećenije'.

Matija pak dodaje da je važan pravi motiv za pristupanje Le Zboru: 'Osjećate da ste drukčiji od uma i tijela koje nameće društvo. Stvar je u tome da, vjerujem, ne postoji nitko tko misli da živi potpuno jednako proklamiranim društvenim vrijednostima i tu se ljudi razlikuju. Neki sliježu ramenima i trude se biti ispravni i neprimijećeni od stane sustava, dok se neki bune, dižu glas i žele drukčiju stvarnost. To je baza, a ukoliko pritom želite pjevati – Le Zbor je platforma za oslobađanje unutarnje kreativnosti u službi višeg, društvenog cilja.'

Lea ističe: 'Aktivizam je bio početni impuls za formiranje Le Zbora i stalan motiv i pokretač jer su nepravda i diskriminacija svuda oko nas, a lezbijke i gayevi su samo jedni u nizu. Bitno je reagirati i ne dozvoliti da nas se vuče natrag.'

Zato se Le Zbor povezao, pa i nastupao sa sličnim ansamblima iz regije, među kojima su Kombinatke iz Ljubljane, beogradski Horkestar i Raspeani Skopjani iz Skoplja. Svi oni također, ističe Lea, svojim sredinama organiziraju razne ulične akcije i podupiru suvremene pokrete otpora.

Reakcije publike su 'uvijek pozitivne', a 'toleriraju nam i povremene falševe', kaže Lea, kojoj je u sjećanju naročito ostao nastup u protestantskoj crkvi u Kölnu, pa kaže da bi voljela nastupiti i u nekoj ckvi u Hrvatskoj.

Matija također smatra da je 'aktivizam osnova postojanja zbora', te se u tom kontekstu osvrće na pokušaj Le Zbora da se probije u HTV-ovoj emisiji 'Do posljednjeg zbora', u kojoj je ispao odmah na početku: 'Razlog zbog kojega Le Zboru tamo nije bilo mjesto - osim možda slabijih vokalnih sposobnosti - jest činjenica da glazbu, srce i dušu možete pronaći u svakom umjetničkom kolektivu. Čisti larpurlartizam nije ideja ovoga zbora. Komentari komisije na audiciji vrtjeli su se oko nedovoljnoga kretanja dok pjevamo, da bismo trebale pjevati više kao ladarice te nama najdraži komentar, da smo trebale pjevati neku nježniju, više 'žensku' pjesmu. Potpuno nerazumijevanje institucija i ljudi koji ih predstavljaju definitivno su najsnažnije negativne reakcije koje dobivamo.'

Bez obzira na dobru reputaciju i brojne uspješne nastupe, Le Zbor i danas prvenstveno postoji zahvaljujući financijskom angažmanu djevojaka koje ga čine, pa Lea zato kaže da su 'žene naš najvredniji resurs'.

182998,192424,189941,189790

Matija objašnjava da Le Zbor 'sam financira sve svoje nastupe, osim onih inozemnih, ponajviše u Njemačkoj, gdje smo prepoznate kao snažne i važne pjevajuće aktivistice': 'U svibanjskim događajima Ured za ravnopravnost spolova izašao nam je u susret i Heinrich Boell Stiftung, no Ministarstvo i Grad zaobilaze nas već godinama. No to i nije čudno, poznajući 'javne potrebe' tih raspoređivača novaca.'

S druge strane, Le Zbor su prepoznale, između ostalih, modna dizajnerica Ivana Popović ('Ona nam sašila je odjeću za londonski nastup festivalu na Various Voices, a mi smo njoj nosile reviju na Cro-a-porteru. Tako je nastala i obrada pjesme Kraftwerka 'Das Model'. Pjesma je ironijski komentar modnih revija koje nisu dostupne manje 'savršenim' djevojkama, kao manekenkama i kao kupcima proizvoda', prisjeća se Matija) i ugledna umjetnica Sanja Iveković, koja ih je uključila u jedan svoj rad.

'Sanja Iveković je zapravo bila prva umjetnica koja nas je kontaktirala i pozvala na suradnju. Nismo mogle vjerovati kada nam se javila u proljeće davne 2007. s idejom za rad 'Polje makova' koji je predstavljen na Documenti u Kasselu. Rad s njom nam je bio iznimno iskustvo, aktivistkinja, feministkinja i vrhunska umjetnica koja je prepoznala naš rad i poduprla nas na našim samim počecima', ističe Lea.

HDLUSlika Helene Janečić - Hrvatske budnice Što se atmosfere unutar Le Zbora tiče te koliko nastupanje u njemu pomaže u pocesu coming outa, Tajana ovako objašnjava situaciju: 'Mi smo skupina strejt, biseksualnih i queer djevojaka i lezbijki, pa se zato i nazivamo mještovitim ženskim zborom. Budući da nas mainstream publika doživljava uvijek pod etiketom lezbijki, to znači da skoro svaka od nas prolazi kroz svojevrsni coming out. Bilo da se radi o coming outu nelezbijki koje se dobrovoljno stavljaju pod taj label ili stvarnom coming outu kojim se javno deklariraju o svom identitetu, nadam se da djevojke nisu i ne osjećaju pritisak, barem ne na osobnoj razini i od strane ostalih članica Le Zbora jer je svačije pravo da se sam odluči na taj korak u trenutku kada se osjeća spremnim za to.'

Ipak, činjenica da pristupaju Le Zboru i žele biti dijelom kolektiva, govori o tome da su na taj način spremne preuzeti taj rizik etiketiranja bilo na osobnoj razini ili na razini kolektiva:

'Mi glasno i ponosno nosimo tu etiketu i time govorimo iz svih naših identitata o tome da je biti lezbijkom, biseksualkom, queer ili strejt osobom sasvim normalna stvar i tako promičemo pozitivne primjere za prihvaćanje identiteta koji se još uvijek doživljavaju različitima ili odstupajućima od norme.'

Žene Le Zbora su naročito ponose albumom 'Hrvatske budnice', čiji je naziv 'došao je iz uočavanja sličnosti između Hrvatskog narodnog preporoda i uloge pjesme u njemu i načina na koji djeluje Le Zbor koji objedinjuje aktivizam odnosno društvenu akciju s umjetnošću', objašnjava Tajana te nastavlja: 'Smatramo da je ovom društvu potreban preporod što se tiče odnosa prema LGBTIQ identitetima, a kako se naša inicijativa u osnovi veže uz pjesmu, 'Hrvatske budnice' su se činile kao idealan odabir naziva albuma.

To je vizualno izrazila i Helena Janečić naslovnicom albuma na kojoj Budnica budi uspavalu Hrvatsku poljupcem, koji se može usporediti s pristupačnim i nježnim načinom kao što je pjesma: 'Svi ljudi razumiju govor glazbe kao što razumiju i govor poljupca.'

Sviđa ti se članak? Preporuči ga prijateljima!


Kultura Promo

tportal.hr

tportal

Vedrana Knežević

Književna kritika

  • Raskošna propast talijanske aristokracije

  • Čudesan podvig Stipe Božića

  • 'Jamerika' - raspršena verzija crtanog romana

  • Koja je uloga fotografa u ratnohuškačkoj propagandi?

  • Što znači stalno kroz život čitati jednu knjigu

  • Jergovićev obiteljski roman je književni događaj

  • Čega se sjećamo kada se sjećamo vlastite prošlosti

  • Jesen našeg vijeka

  • Od umješnosti do umjetnosti riječi

  • Vrtlarev roman koji nećete ispuštati iz ruku

Sve kritike

Važno: Rubrike, Sex files, cura i frajer dana i crna kronika mogu sadržavati sadržaje koji nisu primjereni osobama mlađim od 18 godina. Osobama mlađim od 18 godina se savjetuje posjet ovim rubrikama jedino i samo uz nadzor punoljetne osobe.
Tportal je član Hrvatskog vijeća za medije. HVZM je samoregulatorno tijelo koje prati i sankcionira kršenja novinarske etike.
Saznajte više na http://www.hvzm.hr/
vijece@hvzm.hr