Kulturmiks MARINA VICULIN

'Klovićevi neće biti prostor konzumacije, već prostor kreacije'

Nakon što je njeno imenovanje na mjesto nove ravnateljice Klovićevih dvora uzburkalo kulturnu javnost, Marina Viculin, viša kustosica galerije na Gornjem gradu, otkrila je što možemo očekivati za njena mandata i koja je njena vizija suvremenog muzejskog prostora 21. stoljeća

Marina Viculin dugogodišnja je zaposlenica Klovićevih dvora. U tu je galeriju dovela fotografiju ciklusima 'Snapshot ili Brzo okidanje' kao i retrospektivama značajnih hrvatskih fotografa. Autorica je, među ostalim, vrlo posjećene izložbe Dore Maar i Pabla Picassa, te izložbe Marca Chagalla i aktualne izložbe skulptura Edgara Degasa.

Unatoč neospornom iskustvu i stručnosti, njeno je imenovanje na mjesto ravnateljice Klovićevih dvora uzburkalo kulturnu javnost te kod dijela izazvalo oštre kritike i spekulacije o političkoj smjeni dotadašnje ravnateljice Vesne Kusin, a meta kritika bila je ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić.

Presudan je faktor bio, prema riječima ministrice Zlatar-Violić, program koji je prijavila Viculin. I to prije svega, objasnila je Zlatar-Violić, zato što taj program pozicionira Galeriju kao socijalno otvorenu instituciju, kako onima u struci, tako i posjetiteljima, te umjetnicima iz drugih kreativnih područja, posebno izdvojivši okrenutost ka povećanju međunarodne aktivnosti Klovićevih dvora.

U razgovoru s Marinom Viculin pokušali smo saznati koje inovacije nas čekaju u Klovićevim dvorima te što je glavna promjena u odnosu na osam godina vodstva Vesne Kusin.

'Morate znati da smo tijekom ove godine mi obavezni realizirati ono što smo zajedno s prošlom ravnateljicom prijavili kao naš program Ministarstvu kulture i Gradu Zagrebu te smo s odobrenjem financijske podrške dobili i ugovornu obavezu da te programe realiziramo u obliku u kojem smo ih prijavili. Dakle s programom koji bismo eventualno mogli obilježiti kao 'moj' možemo krenuti tek s početkom 2013. Želimo graditi koprodukcijske programe s drugim europskim muzejsko-galerijskim kućama, što je zahtjevan projekt čije ćemo rezultate vidjeti tek kroz najmanje dvije godine. Takvi će nam projekti donijeti drugačije izložbe, a i pružit će nam šansu za promociju vlastite kulture i novih ideja. Pružit će nam, nadamo se, i sustave održivog financiranja iz više izvora', kazala je Viculin.

Iako nije konkretizirala koje nam to promjene donosi, Viculin je istakla kako u konačnici od Klovićevih želi učiniti prostor koji pulsira dnevnim ritmom i bit će sličan njenoj viziji suvremenog muzejskog prostora 21. stoljeća.

'Dakle, to nije prostor konzumacije, već prostor kreacije! I zato koncept na kojem radimo zahtijeva vrijeme kako bi pokazao sve svoje potencijale. Treba mijenjati način na koji razmišljamo o izložbama i o njihovim korisnicima, gledateljima, uživateljima. A promjenom svojih izložbenih prezentacija mijenjamo i svoju publiku. Izložbe su primarno koncept, one sadržavaju i promoviraju određeni način razmišljanja o svijetu. Ta se snažna ideja prenosi kroz artefakte kojima je pridružena, jedno bez drugoga ne ide', izjavila je Viculin, dodavši da izložba danas mora biti doživljaj i zabava barem jednako snažna kao film.

A dok iščekujemo nove i drugačije Klovićeve dvore, iako ne možemo sa sigurnošću reći što je to što čekamo, s ravnateljicom smo se dotakli bliže i nešto izvjesnije budućnosti.
191644,189941,191618,192130

Početkom lipnja u galeriji se otvara Četvrto biennale ilustracije. Biennale ilustracije je 2006. inicirala muzejska savjetnica Klovićevih Koraljaka Jurčec Kos, a ove je godine zemlja partner Australija. U jesenskom programu u planu je izložba minijaturista Julija Klovića.

'Kustosica Jasminka Poklečki Stošić dobila je potvrdu da su među ostalima pariški Louvre, londonski British Museum i firentinska Galleria degli Uffizzi spremni posuditi vrijedne Klovićeve listove i kodekse, ali realizacija takve izložbe je toliko skupa da još strepimo nad njom', kazala je Viculin.

Viculin je istakla i kako je Galerija Klovićevi dvori dobila poziv njemačkog Centra za medijsku umjetnost (Zentrum fur Media Kunst) iz Karlsruhea da u njihovom prostoru postavi izložbu Ivana Faktora 'Prvi program' održanu kod nas 2010. godine. Smatra to važnim momentom za Galeriju Klovićevi dvori i za nagrađivanog hrvatskog umjetnika jer je riječ o najznačajnijoj muzejskoj kući za multimedijalnu umjetnost u Europi. Viculin je dodala i da je nastup Ivana Faktora sjajan primjer onoga što želi postići svojim programom - raditi ne samo na izložbama u svojoj kući, već i na intenzivnoj promociji hrvatske umjetnosti izvan naših granica.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još