Kulturmiks MODERNA GALERIJA

Retrospektiva Šime Vulasa

Retrospektivna izložba kipara akademika Šime Vulasa s više od 200 eksponata nastalih u razdoblju od 1954. do 2011. godine, otvorena je večeras u Modernoj galeriji u Zagrebu.

Ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić istaknula je kako je izloženo pravo obilje vrhunskih kiparskih dometa - jedra, jarboli, katarke, gradovi, orgulje, portali i tvrdalji, križevi i raspela, svjećnjaci i još mnogo djela zavičajnog i duhovnog nadahnuća. Ta djela pokazuju ne samo Vulasov put u modernizam s dušom, nego svjedoče i fascinantan svijet oblika kipara koji u tematskom sklopu nacionalne tradicije, stvara djela u duhu svoga vremena i u mjeri svojih sklonosti spram naslijeđa moderne europske kulture.

Trideset i jednu godinu poslije monografske izložbe koja je Vulasa lansirala u orbitu hrvatskog kiparstva, opet je Moderna galerija mjesto susreta s magičnom privlačnošću njegova djelam, istaknula je Rauter Plančić.

Izložba obuhvaća autorov umjetnički i tematski krug širi od pet desetljeća. Voditeljica projekta je muzejska savjetnica Đurđa Petravić, likovni postav ostvarila je u suradnji s kritičarkom Brankom Hlevnjak i samim autorom.

U retrospektivu su uvršteni i brojni crteži te modeli za spomenike i djela religiozne tematike i to od prvih akademskih radova sve do ove godine, čime Vulas završava ciklus radova rađen za crkvu i svetište u Voćinu.

Teoretičarka umjetnosti Željka Čorak napisala je nadahnuti esej o sakralnoj dionici Vulasova opusa, naglasivši kako nezadrživ uzgon vodi Vulasove kipove u visinu i kad se šire i kad su im umnožene osi.

Kada je riječ o skulpturama sakralne naravi riječ je o početku i kraju, što u prijevodu znači 'o životu i smrti', o svetim temama, pa ne bi bilo pogrešno reći da je sva Vulasova skulptura sakralne naravi.

Velik njezin dio kršten je sakralnim nazivljem - križevi, raspela, svijeće, svječnjaci, orgulje i zvona, rozeta, oltar, ambon, biskupska stolica, figuralni prikazi svetaca - te se ritmički i ciklički vraćaju kroz cijeli Vulasov opus. Bez obzira na veći broj sakralnih ikonografskih natuknica najsvetija od svih Vulasovih tema je križ, kojega je autor oblikovao u bezbroj varijanata.

Ono bitno što se u neiscrpnom Vulasovom dijalogu s križem dogodilo je srastanje raspela i raspetoga. Križ i tijelo jedne su građe i jedne muke, a kiparev rukopis uhodi u njima ono što je namijenjeno svemu živome - tajnu preobrazbe, istaknula je Čorak.

Izložbu je u ime ministra kulture otvorio glavni konzervator Ministarstva, Miljenko Domijan, koji se također osvrnuo na specifičnost i bogatstvo ovog impozantnog Vulasova opusa.

Izložba ostaje otvorena do 4. ožujka 2012. godine.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još