Kulturmiks SLIKAR S MILANSKOG DVORA

Velika Da Vincijeva izložba u Londonu

U londonskoj Nacionalnoj galeriji održava se dosad najsveobuhvatnija izložba velikog talijanskog renesansnog slikara Leonarda da Vincija, jedinstvenu po tome što su prvi put na jednome mjestu okupljena neka od najistaknutijih djela toga umjetnika

Na izložbi pod naslovom 'Leonardo da Vinci: Painter at the Court of Milan' (Leonardo da Vinci: slikar s milanskog dvora), najcjelovitijoj dosad, bit će predstavljeno sedam umjetnikovih remek-djela te 50-tak crteža.

Organizirati bilo kakvu izložbu jednoga od najkompleksnijih umjetnika u povijesti iznimno je težak zadatak, s obzirom na rijetkost i krhkost njegovih slika, u kombinaciji s činjenicom da ih institucije u čijem su vlasništvu nevoljko puštaju iz zemlje.

Sedam izloženih slika zapravo je mnogo, uzme li se u obzir činjenica da u svijetu postoji samo 15 dovršenih slika čije se autorstvo u potpunosti može pripisati Leonardu, te da je ih slikar u svome životu ukupno naslikao tek 20.

Riječ je o slikama iz 20-godišnjeg razdoblja koje je Leonardo proveo u Milanu na dvoru svojega mecene, milanskog vojvode Ludovica Sforze, od 1482.-1499.

Osim tih sedam slika, izložba obuhvaća i osmu sliku 'Krist spasitelj svijeta' koja se tek odnedavno pripisuje tome umjetniku, a vjerojatno datira iz razdoblja neposredno nakon njegova odlaska iz Milana (1498.-1506.).

Unatoč tako malom broju slika, izložba uspješno prikazuje Leonardov razvojni put, od naglih prijelaza svjetla i sjene u 'Portretu glazbenika' iz osamdesetih godina 15. stoljeća, do nježnog vela prigušenih boja korištenih za stvaranje lica "Krista spasitelja svijeta" 20 godina kasnije, ističu u Guardianu.

Leonardo da Vinci prvi je afirmirao 'sfumato' tehniku, odnosno, postizanje učinka prozirnog magličastog vela vještim izbjegavanjem oštrih obrisa i graničnih linija. Na tamnu boju pozadine nanosio je jedan na drugi monokromatske slojeve vrlo razrijeđene boje, postupno razvijajući formu kroz neizmjerno suptilne gradacije nijansi.

Uz poznatu Leonardovu sliku 'Dama s hermelinom' (1490.), među izloženim djelima su 'La belle ferronniere' (1490.-1496.), slika poznata i kao 'Portret nepoznate žene' posuđena iz pariškog Louvrea, 'Madonna Litta' (1490.) iz muzeja Ermitaž u Sankt Peterburgu te 'Sveti Jeronim' (1480.) iz vatikanske Pinacotece. Nadalje, tu su dvije verzije 'Bogorodice na stijeni' - jedna iz Nacionalne galerije te druga pristigla iz Louvrea.

Posljednji dio izložbe predstavlja reprodukciju u originalnoj veličini Leonardove 'Posljednje večere', posuđene iz Kraljevske akademije, upotpunjene svim sačuvanim pripremnim skicama za tu sliku.

Slikar, arhitekt, izumitelj, glazbenik, kipar, matematičar i inženjer, Leonardo da Vinci (1452.–1519.) osim umjetnosti dao je doprinose anatomiji, botanici, geologiji, matematici, optici, mehanici, astronomiji, hidraulici, niskogradnji, tehnici proizvodnje oružja i urbanistici.

Njegove slike 'Posljednja večera' (1495.-97.) i 'Mona Lisa' (1503.-06.) spadaju među najpopularnije i najutjecajnije slike renesanse, dok više od šest tisuća njegovih sačuvanih zapisa odražava duh znanstvenog istraživanja i mehaničke inventivnosti koja je bila stoljećima ispred svoga vremena.

Izložba je otvorena do 5. veljače 2012.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još