Kulturmiks KONGRES U ZADRU

Kako zbrinuti podvodne muzeje

Oko 400 vodećih stručnjaka za podvodnu arheologiju iz 40-ak zemalja u četiri će dana raspravljati o temi 'Upravljanje podvodnom kulturnom baštinom', na kongresu u Zadru

'Hrvatska zasigurno nije kvantitativno i kvalitativno na vrhu svjetske podvodne arheologije, ali smo svakako u odnosu veličine i bogatstva naše zemlje i onoga što smo postigli u ovoj grani arheologije jedni od najboljih na svijetu', riječi su Luke Bekića, ravnatelja Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju, domaćina i jednog od organizatora svjetskog kongresa podvodnih arheologa IKUWA 4 koji za dva dana počinje u Zadru.

Oko 400 vodećih stručnjaka za podvodnu arheologiju iz 40-ak zemalja u četiri će dana raspravljati o temi 'Upravljanje podvodnom kulturnom baštinom'. A da je naša podvodna baština uistinu bogata i globalno prepoznata, govori podatak o više od 400 evidentiranih nalazišta koja potječu iz svih povijesnih razdoblja. Više od 80 moguće je razgledati uz stručno vodstvo, stotinjak ih je upisano u Registar kulturnih dobara RH, čime uživaju posebnu pravnu zaštitu i skrb, a osam ih je zaštićeno čeličnim mrežama koje dopuštaju posjetiteljima da ih vide, ali sprečavaju devastaciju. A upravo su devastacija morskoga dna, nekontrolirano ronjenje i krađa, najčešće amfora, bili sveprisutna pojava proteklih desetljeća. Prema riječima Luke Bekića, baš na tome području mnogo se toga promijenilo i u svijesti pojedinaca i u odnosu cjelokupnog društva pa je “suživot” podvodne arheologije i masovnog turizma svake godine na sve višoj razini i danas o Hrvatskoj možemo govoriti kao o zemlji bogatih podvodnih muzeja.

'Mislim da je većina Hrvata svjesna vrijednosti svoje baštine i da njihov mentalitet ne podrazumijeva pljačkaške pohode po amforištima i brodskim olupinama. Sustav licenciranja ronilačkih klubova za pristup zaštićenoj podvodnoj baštini dobar je način da se naša podvodna baština predoči široj javnosti. Manjkavosti provedbe su drugi par rukava, ali postoje načini da se one isprave. U razgovoru s mnogim vlasnicima klubova osjetio sam njihovu zainteresiranost za očuvanje baštine i otvaranje novih položaja za ronjenje. Mislim da je profesionalnim roniocima postalo jasno da će dugoročno imati više koristi od podvodne kulturne baštine ako ona ostane očuvana na morskom dnu, objašnjava Bekić.

Osim usmenih izlaganja, u Zadru će biti organizirane prezentacije stručnih panela, izložba fotografija i rezultati podvodnih arheoloških istraživanja te filmski festival s temama vezanima uz podvodnu kulturnu baštinu. Uz potporu UNESCO-a, kongres organiziraju Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti, Zadarska županija, gradovi Zadar i Nin, Sveučilište u Zadru, Arheološki muzej u Zadru te Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još