ODLAZAK LUCIANA FREUDA

Beskompromisni ovisnik o ljudskom mesu

22.07.2011 u 14:31

Bionic
Reading

Beskompromisan, luckast, drzak, mizogin, ovisan o ljubavnicama i interpretiranju ljudskog tijela, riječi su kojima bismo ukratko mogli opisati jednog od najvećih britanskih umjetnika, Luciana Freuda, koji je umro u 88. godini u Londonu gdje je proveo veći dio života

Lucian Freud rođen je u Berlinu 8. prosinca 1922. Otac mu je bio austrijski arhitekt Ernst Ludwig Freud, a majka Njemica Lucienée Brasch. Ipak, uz Luciana, svakako najpoznatije ime obitelji Freud ime je njegova djeda Sigmunda Freuda, oca psihoanalize.

U bijegu pred nacistima Lucian zajedno s obitelji seli u London 1933. godine, da bi prvu samostalnu izložbu održao već 1944. u galeriji Alex Reid & Lefevre. Kratko je studirao na Centralnoj školi umjetnosti u Londonu, no mnogo više uspjeha ostvario je na studiju Slikarstva u školi Cedric Morris' East Anglian u Dedhamu. Pedesetih je, zajedno s kolegama i prijateljima, osnovao takozvanu Londonsku školu koja je okupila umjetnike koji nisu napuštali figuraciju.

Od tada nadalje najznačajniji dio njegova opusa čine portreti, najčešće aktovi, prikazani bez imalo uljepšavanja, naturalistički, često i s vidim pretjerivanjem pri izbjegavanju estetike no uvijek upečatljivi. Na njegovim slikama vidljivi su tragovi kretanja kista, gusti nanosi boje, takozvani impasto. Njegujući takvu tehniku, često je nakon svakog nanosa čistio kist. Pišući o njegovoj velikoj prošlogodišnjoj retrospektivi u Pompidou kritičarka Jackie Wullschlager naziva ga 'vrhunskim interpretom ljudskog mesa i psihe'.

Unatoč pohvalama kritike i neospornoj kvaliteti njegovih djela, Freud je teško pronalazio publiku i kupce u razdoblju od šezdesetih i osamdesetih i slabo je zarađivao od slikarstva.

Razlog tome je stvaralaštvo van trenda jer je tada vladala sveopća manija za pop artom i apstrakcijama. Svjetsku slavu postigao je nakon 1988. kad je bio nominiran za Turnera. Nakon toga budi se interes i za njegovim ranim radovima, da bi uskoro prodavao slike za milijunske iznose.

Neizostavan dio svakog spomena Freudova stvaralaštva njegov je odnos prema modelima. Najčešće je slikao prijatelje i znance, članove obitelji, ljubavnice ili djecu, a u želji da u potpunosti uhvati nečiju osobnost i portretira osobu, s njima bi provodio dane, često i mjesece.

Poznata je njegova rečenica: 'Slikam ljude ne zbog toga kako oni izgledaju ili usprkos tome kako oni izgledaju, nego onakve kakvi jesu.'

Portret Kitty Garman

Među poznatim ličnostima koje je ovjekovječio na platnu našli su se filozof Francis Bacon, performerica i dizajnerica, ekstravagantna Leigh Bowery te Henrietta Moraes, muza brojnih londonskih umjetnika, čak i kraljica Elizabeta II.

Posljednjih godina naslikao je aktove supermodela Kate Moss u drugom stanju i Jerry Hall, bivše supruge rokera Micka Jaggera. Zanimljivo je da je Jerry Hall ostala razočarana suradnjom sa slikarom. Kako mu je važna bila prisutnost modela kroz čitav proces nastajanja rada, Freud nije želio dovršiti njezin portret na kojemu doji sina Gabriela jer je zbog bolesti odgodila dolazak na dovršavanje slike. Razočarani umjetnik njezinu glavu jednostavno je zamijenio licem svoga pomoćnika Davida Dawsona.

Baš poput njegovih portreta, ekstreman je bio i njegov privatni život. U prvi brak stupio je 1948. oženivši Kitty Garman kćerku kipara Jacoba Epstaina, s kojom ima dvije kćeri. Brak je prekinuo 1953. i oženio se književnicom Lady Caroline Blackwood s kojom je također bio u braku oko pet godina. Kao plod turbulentnih ljubavnih odnosa Freud ima trinaestero priznate djece, no prema pričama, potomaka slavnog umjetnika mnogo je više, navodno čak četrdeset.

Na kraju, bez obzira što mislili o njegovu privatnom životu, brojnim aferama i kontroverznim ljubavnim vezama, Freud je opsesivnom strašću prema ljudskom tijelu, kojoj je ostao vjeran ne obazrevši se na trendove, ostavio neupitan i neizbrisiv trag u povijesti umjetnosti.