Kulturmiks ZAGREBAČKI SALON

Priznanja radu posvećenom borbi za Varšavsku

Velika nagrada Zagrebačkog salona pripala je radu 'Kutak intime' legendarne zagrebačke aranžerke Munire Serdarević

Zagrebački salon, kao jedna od najstarijih kolektivnih izložbi, tematski je ove godine posvećen prezentaciji primijenjene umjetnosti i dizajna. Središnja izložba s naslovom 'Rukopisi novog doba', koja predstavlja 42 žirirana rada 39 autora ili grupa, otvorena je u Gliptoteci HAZU-a, dok je u ULUPUH-ovoj galeriji postav oblikovanja pozvanih hrvatskih autorica (Raščić, Poljak, Gverović i Ružić). Kustosica Salona, dr. Ana Peraica objavila je imena dobitnika u izložbenom prostoru Hrvatske pošte, gdje je otvorena izložba 'Žensko pismo'.

Velika nagrada Salona pripala je radu 'Kutak intime' legendarne zagrebačke aranžerke Munire Serdarević. 'Kutak intime' spada u kategoriju primijenjene umjetnosti aranžerstva. Dugogodišnji kolekcionarski trud, zaštita privatnih artefakata te njihovo pedantno i visoko estetsko oblikovanje djeluju impozantno ističući se iznad ostalih radova, naglasio je ocjenjivački sud.

Ravnopravne nagrade podijelili Boris Ljubičić i njegova 'Bašćanska ploča', kojom analizira čitkost i poruku Baščanske ploče i novih fontova, zatim Danijel Srdarev s radom 'Umjetnost za djecu' te Krunoslav Kovač s 'Hommageom Editi Schubert'.

Posebno priznanje pripalo je Barbari Blasin za opsežni rad 'Privedeni', zatim studiju Kuna zlatica za seriju plakata 'Glazbeni zombiji' te Anti Verzottiju za triptih 'Život je lijep'.

Nagradu za mladog autora do 35 godina dobio je Luka Kedžo za humorističan rad 'Slova na sliki'.

Jednakovrijedne nagrade AICA-e dobili su Barbara Blasin, ponovno za 'Privedene', te Nikola Đurek za svoju 'Seriju tipografija'.

Rad Barbare Blasin, jedini dvaput istaknut na ovogodišnjoj dodjeli nagrada, iznimno je opsežna analiza demonstracija koja kroz priče i peticije prosvjednika iz Varšavske spaja aktivizam i umjetnost.

Ovogodišnja izložba pokazuje što su sve kreativno stvorili primijenjeni umjetnici i dizajneri u širokom rasponu od grafičkog i produkt-dizajna, preko videa i fotografije, do oblikovanja tekstila i kaligrafije. Ana Peraica formulirala je temu kao potragu za pismom i rukopisima, čije bilježenje obuhvaća širok raspon od pećinskoga grafita do slova abecede ili monograma.

'Imena ugravirana na zlatnim pečatnjacima, izvezena na rubovima maramica, ovratnicima košuljica, utisnuta u pečate, ispisana na papirima, ucrtana na fotografije, na plakate, zagrebena u stablima, ispisana na bijelim zidovima, pa čak i tetovirana na nekim tijelima, označavaju upravo prostor primijenjenih umjetnosti. Jer kada se multiplicira vlastiti potpis – umjetnost prestaje i nastaje masovno društvo, a ime postaje brend. Stoga, na razmeđu umjetnosti i ponavljanja inherentnog primijenjenoj umjetnosti, želim vas zapitati: što i gdje je rukopis danas?', objašnjava Peraica.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još