Kulturmiks POSVEĆENO ŽRTVAMA

Berberova monografija o srebreničkoj tragediji

"Bolje da je nema, nego da je ima, ovakve kakva danas jest, naša Srebrenica, ni mrtvo ni živo u njoj boraviti ne može, Srebrenica - grad kojeg više nema", stihovi su bosanskohercegovačkog pjesnika Abdulaha Sidrana izrečeni na predstavljanju monografije slika i grafika Mersada Berbera "Srebrenica".

Riječ je o svojevrsnome slikovnom romanu, ciklusu slika i grafika s temom srebreničke tragedije, koju je Berber je izdao u vlastitoj nakladi.

Govoreći o slikarevu pristupu toj velikoj tragediji, kada je srpska vojska tijekom rata u BiH u nekoliko dana ubila 8000 muškaraca Bošnjaka, predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić ocijenio je da je u Berberovim slikama "zlodjelo našlo svog pjesnika". Berber, rekao je Zidić, govori samo o žrtvi, njegovi junaci su oni kojih više nema i uz koje nas veže naš emotivni život.

Slikar je na taj način, zaključio je Zidić, u službi identiteta onih čiji su identitet željeli uništiti, i zato to nije ciklus slika posvećen samo muslimanskoj žrtvi, nego i svima drugima koji su maltretirani, ponižavani i ubijeni.

Za teatrologa Petra Selema fascinantan je način na koji slikar izražava bol, pa tako ponekad izoliran predmet djeluje dramatičnije od cijelog prizora, poput očiju koje upozoravaju i zazivaju, cipele koja je nakada nekome pripadala, nečijih ruku itd. Knjiga je duboko potresno svjedočanstvo koje govori o jednom vremenu, o žrtvi jednoga grada koji je, smatra Selem, do danas ostao u crnoj rupi i izvan vremena, u svojoj smrti i patnji. Pritom je skandalozno, istaknuo je, da je još pod vlašću onih koji su onamo došli nakon zločina.

Bosanskohercegovački književnik i pjesnik Abdulah Sidran nije želio govoriti o, kako je rekao, majstorskoj veličini Mersada Berbera, ali je, govoreći o srebreničkoj žrtvi i majkama koje još traže muževe i sinove, izrazio ogorčenost svjetskom i europskom politikom prema BiH, koja će, po njegovu mišljenju, "dovesti do nestanka i uništenja te zemlje".

Likovni kritičar Milan Bešlić rekao je, među ostalim, da Berber "Srebrenicu živi godinama", o čemu svjedoče tisuće slika i grafičkih listova s temom srebreničke tragedije, pri čemu se u njihovu nastanku koristio svim onim što mu je moglo dočarati tu tragediju - dokumentaristikom, fotografijom, nalazima antropologa te drugom dostupnom faktografijom.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još