Kulturmiks RETROSPEKTIVA ZLATKA ŠULENTIĆA

Razotkrivanje samozatajnog majstora slikarstva

U Umjetničkom paviljonu otvara se retrospektivna izložba Zlatka Šulentića, slikara koji je uvelike doprinio hrvatskoj umjetnosti 20. stoljeća, a posljednjih je desetljeća gotovo posve pao u zaborav

Kritička retrospektiva Zlatka Šulentića događa se 40 godina otkako je održana posljednja retrospektiva tog umjetnika davne 1972. godine, te gotovo jednako toliko nakon njegove smrti.

Iako bez spomena Zlatka Šulentića nema nijednog relevantnijeg tematskog pregleda hrvatskog slikarstva, stvaralaštvo tog umjetnika posljednjih je desetljeća uvelike zanemareno. O tome svjedoči podatak da su se fragmenti njegova slikarstva susretali samo u okviru tematskih izložbi, a ponekad su izostavljeni čak i kada su trebali biti dijelovi istih. 'Dobar primjer takvog zanemarivanja je izložba 'Zagreb – München' - Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu, održana 2009, na kojoj nisu predstavljena Šulentićeva djela', kazala je autorica izložbe Ivanka Reberski.

Tom tretmanu vjerojatno je doprinio i sam umjetnikov senzibilitet. Naime, cijeli je njegov život obilježila mirnoća i samozatajnost, pa je tako u sjenu palo i njegovo stvaralaštvo, uvijek prisutno tek negdje postrance. U izrazu nije bio radikalan poput svog suvremenika, mnogo poznatijeg Marijana Trepšea, već je njegovao tihi poetski stil.

Organizirana s ciljem da novim generacijama predstavi nepravedno zaboravljenog umjetnika izložba u Umjetničkom paviljonu donosi više od stotinu radova te će kronološki predstaviti sveobuhvatan Šulentićev opus.

Od mladenačkih radova, među kojima je njegovo prvo antologijsko djelo 'Jesen' nastalo 1913, do čuvenog 'Čovjeka sa crvenom bradom', portreta slikara i bliskog prijatelja Stanoja Jovanovića, nastalog u karlovačkoj vojarni 1916. Upravo se to djelo smatra  jednim od kapitalnih djela ranog ekspresionizma. Izložba donosi i reprodukciju 'Portreta dr. Pelca', nezaobilaznog djela hrvatskog ekspresionizma, te njegove postekspresionističke radove u stilu 'novih realizama' nastalih od 1921. do 1930. Bit će predstavljeno i stvaralaštvo nakon 1931. kada se orijentirao na pejzaže te po mnogima najzanimljivija, kasna faza stvaralaštva. Ona je uslijedila nakon 1948. kada je prisilno umirovljen s mjesta redovnog profesora na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu.

Nakon umirovljenja uslijedilo je njegovo vrlo plodno umjetničko razdoblje kada mu pejzaž i psihološki portret nastavljaju biti glavne teme. Do nove je promijene došlo tek u posljednjem desetljeću njegova života, kada slikarstvo transformiranog krajolika i kolorističke ekspresije doseže viši stupanj zgušnjavanja oblika.

Pokušavši opisati Šulentićev opus Ivanka Reberski kazala je da je umjetnik razvio svoj osobni stil koji se teško može svrstati u zadane okvire te ga je najbolje nazivati upravo 'Šulentićevim stilom'.

Zlatko Šulentić, rođen 1893. u Glini, slikarsku naobrazbu stekao je na Akademiji u Münchenu, a nakon toga neko je vrijeme živio u Parizu. Bio je poznat kao veliki zaljubljenik u putovanja koja su se odrazila i na njegovo stvaralaštvo. Impresivan opus samozatajnog umjetnika bit će predstavljena na izložbi u Umjetničkom paviljonu koja će se otvara 7. travnja te će se moć razgledat naredna dva mjeseca, sve do 5.lipnja.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još