'PORNOGRAFIJA I HOLOKAUST'

Stripovi koji su rušili tabue

03.01.2011 u 10:03

Bionic
Reading

Dokumentarac 'Pornografija i holokaust' bavi se nastankom porno stripova, ali i analiziranjem njihova značenja i popularnosti u Izraelu šezdesetih godina prošlog stoljeća, dvadesetak godina nakon nacističkog pokušaja istrebljenja Židova

Neke riječi je teško zamisliti zajedno; zapravo, čini se nemogućim logično ih povezati jer bi to predstavljalo apsurd ili uvredu. Jedna od tih kombinacija svakako je i 'Pornografija i holokaust', kako se zove dokumentarac izraelskog režisera Arija Libskera, koji tematizira popularne porno stripove koji su se šezdesetih godina pojavili u Izraelu.

Osnovni zaplet uvijek je išao po istom obrascu: zgodni američki ili britanski padobranac bi krenuo u vojnu misiju u Njemačku, gdje bi ubrzo bio zarobljen. Tamo su ga poslali u logor, u kojem su čuvari bili žene. I to ne bilo kakve žene, nego iznimno obdarene, seksipilne, sadistički nastrojene i fanatično nacistički pravovjerne. Uslijedilo bi temeljito seksualno iskorištavanje i zlostavljanje zarobljenika, koji na kraju više ne bi mogao izdržati, te bi ih silovao i poubijao. Riječ je o pornografskom serijalu koji se nazivao stalag-stripovima, a čiji su autori bili mladi Izraelci, doduše skriveni iza pseudonima koji su trebali zvučati američki, poput Ralph Longshot.

Dokumentarac 'Pornografija i holokaust' (čiji izraelski naslov glasi 'Stalags') bavi se nastankom ovih stripova, ali i analiziranjem njihova značenja i popularnosti u Izraelu šezdesetih godina prošlog stoljeća, dakle nekih dvadesetak godina nakon nacističkog pokušaja istrebljenja Židova. Prvi stalag-strip se pojavio 1961. godine, otprilike u isto vrijeme dok se u Jeruzalemu sudilo nacističkom zločincu Adolfu Eichmannu, što je bilo i prvi put da se u izraelskom društvu počelo otvoreno govoriti o strahotama holokausta i svemu što su preživjeli doživjeli. Prethodno je to bila svojevrsna tabu-tema, o kojoj su zapravo najmanje govorili oni koji su nacističke logore smrti nekim čudom preživjeli. Režiser Liebsker, rođen 1972. godine, tumači krvavo-seksualne fantazije iz stalag-stripova kao erotiziranje potisnutih trauma, odnosno drugu stranu novčića u odnosu na ono što se doista dogodilo.

Također, pojava tih porno-stripova je bila i pokazatelj liberalizacije izraelskog društva, u kojem je u pedesetima vladao prilično strog seksualni moral. Zato su takvi stripovi predstavljali i proboj u otvaranju izraelskog društva, definitivno potvrđujući tezu da se iz pornografije može iščitati mnogo više nego tek obično seksualno zadovoljavanje.