Kulturmiks ARHEOLOŠKA SENZACIJA

Metalno doba u Srbiji prije Mezopotamije

Njemački arheolozi u suradnji sa svojim srbijanskim kolegama, kako javlja časopis Der Spiegel, već neko vrijeme iskopavaju čudesne stvari u Srbiji, kod sela Pločnik (općina Prokuplje), koje nude nove uvide u razvoj ljudi za vrijeme bakrenog doba

Najnovija arheološka istraživanja u Srbiji pokazuju da je na ovim prostorima postojala civilizacija još prije nego su stari Rimljani uopće izmislili tu riječ. Kod sela Pločnik (općina Prokuplje) je otkriven cijeli mali prahistorijski grad, u kojemu se nalaze artefakti stari i preko sedam tisuća godina! Točnije, 7300 godina.

U to vrijeme nije se mnogo toga događalo u ostatku Europe, gdje su se tadašnji ljudi još uvijek navikavali na čudo poljodjelstva. Na cijelom svijetu, procjenjuje se, tada je živjelo između pet i sedam milijuna ljudi. A oni koji su bili sretnici u to su vrijeme stanovali u Srbiji, odnosno na lokalitetu današnjeg nalazišta Pločnik, koje skriva mali grad nastao od blatnih i gusto sagrađenih koliba.

Još važnije je što su se ljudi u tom naselju bavili preradom bakra, i to mnogo prije nego ostatak tada postojećeg čovječanstva, pa su bakreni predmeti koje su arheolozi iskopali u Pločniku 800 godina stariji nego bilo koji drugdje pronađeni.


Tlo oko Pločnika je bogato bakrom, čak toliko da se u zemlji mogu naći formirani grumeni, što je dovelo do toga da ljudi na tom području pet-šest milenija prije rođenja Krista započnu eksperimentirati s metalima. Vatru su već imali, pa našim davnim precima nije trebalo dugo da shvate da od bakra mogu izrađivati razna potrebna oruđa. Arheolozi su pronašli u Pločniku sjekire i kacige, kao i mnoštvo nakita, koji sve to potvrđuje. Tako je na Balkanu prije nego drugdje završilo kameno doba i započelo bakreno. Također su pronađeni neki sačuvani komadi odjeće, pa sada znamo da su i u prahistoriji žene nosile minisuknje, kao i lančiće oko vrata.

Zanimljivo je da Pločnik nije bio jedino urbano naselje na Balkanu u tom dobu. Na obali Crnog mora, otprilike gdje se danas nalazi bugarski grad Varna, prosperirao je grad čije su groblje arheolozi uspjeli otkriti i otkopati.

U grobovima su našli sve i svašta: nakit od zlata i bakra, školjke iz Egejskog mora, kao i alate od kamena. Iz jednog od grobova iskopana je čak kila i pol zlatnog nakita, što je više zlata nego što su arheolozi uspjeli pronaći iz te epohe diljem svijeta. Tadašnji stanovnici Varne ne samo da su bili bogati, nego su se bavili i trgovinom, što potvrđuju alati od kamena koji ne postoji u tom dijelu Europe. Arheolozi špekuliraju da su prahistorijski Pločnik i Varna bili u kontaktu, no ne mogu naći poveznicu između balkanskih naselja i onih u sjevernoj Mezopotamiji. Pretpostavke su da je poveznica današnja Turska, odnosno Anatolija, koju arheolozi nazivaju 'velikom nepoznanicom'.

Otkriće u Srbiji pobija pak dosadašnje pretpostavke o tome da je obrada metala izmišljena u Mezopotamiji, s obzirom da su stanovnici Pločnika odlično baratali bakrom.

Pločnik je, kao i mnogo toga kasnije na Balkanu, nestao u plamenu. Grad majstora bakra je oko pet tisuća godina prije nove ere zahvatio velik požar, od kojeg se nije oporavio.

Od vatre su se urušile konstrukcije kuća, zakopavši svu imovinu stanara koji su uspjeli izvući živu glavu, te je na kraju Pločnik postao veliko zgarište. Obnove nije bilo, što je u skladu s misterioznim krajem bakrenog doba.

Naime, tadašnji stanovnici su napustili mnoge gradove, a znanje o obradi metala nije se prenijelo s generacije na generaciju. U roku od dva stoljeća bakreno doba je bilo gotovo na Balkanu, a njegovim stanovnicima trebalo je oko tisuću godina da otkriju broncu. Što se dogodilo u međuvremenu, nitko ne zna, no to će valjda otkriti neka buduća arheološka nalazišta.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još