Književnost KNJIGOLJUPCI, NAPRIJED!

Vodič kroz Interliber

Da biste se lakše snašli u moru novih knjiga, istražili smo koji su novi naslovi na nadolazećem Interliberu vrijedni vaše pažnje

Polako se bliže oni dani jeseni kada se oko paviljona Zagrebačkog velesajma počinje stvarati košnica od brojnih posjetitelja: srednjoškolaca koji su tu na jednodnevnom izletu, ljubitelja knjige spremnih na lutanje po štandovima u potrazi za zanimljivim, a po mogućnosti i jeftinim naslovima, raznih aktera književne scene te medijskih ekipa koje žele zabilježiti gužvu i knjiški nabrijanu atmosferu. Sve to znači da je vrijeme za Interliber, međunarodni sajam knjiga i učila, koji se ove godine održava 33. put, i to od 10. do 14. studenoga.

Unatoč recesiji, ne očekuje se da će paviljoni Zagrebačkog velesajma ostati prazni i bez izlagača, no pitanje je hoće li se organizatori Interlibera moći pohvaliti impozantnim statistikama kao što je bio slučaj proteklih godina. Primjerice, prošle godine je na sajmu gostovalo čak 290 izdavača iz devet različitih zemalja, koji su bili rasprostranjeni na 16.700 kvadratnih metara. Hrvatski nakladnici se za Interliber uvijek vrlo ozbiljno pripremaju, pa tako svake godine u ovo vrijeme nude velik broj zanimljivih novih izdanja, čije lansiranje na tržište započinje predstavljanjem na sajmu.

Veliki nakladnici nude velike pisce

Veliki nakladnici svake godine zauzimaju značajan dio izlagačkog prostora, a među najvećim štandovima uvijek su Profilov i VBZ-ov. Ovaj put su obje izdavačke kuće pripremile respektabilan program, a među novim izdanjima svakako treba obratiti pažnju na hrvatske prijevode uglednih nobelovaca.

Sipa press
Interliber ove godine donosi novi roman aktualnog nobelovca
Profil tako čitateljskoj publici nudi roman 'Pripovjedač priča' Marija Vargasa Llose, ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za književnost. Riječ je o djelu objavljenom 1987. godine, koje su kritičari prepoznali kao egzemplaran primjer magijskog realizma. Poigravajući se s antropološkom tradicijom latinoameričkog romana, Vargas Llosa u ovom romanu problematizira jezično i političko uklapanje Indijanaca u službenu, španjolsku kulturu Perua. Ništa manje vrijedne pažnje nisu ni proze južnoafričkog nobelovca J. M. Coetzeea, 'Dječaštvo' i 'Mladost', koje su dio autofikcijskog serijala 'Priče iz provincijskog života'. U njima Coetzee svodi račune svojeg života, ponekad s nostalgijom, a ponekad s bijesom, prisjećajući se odrastanja u Cape Townu za vrijeme apartheida.

Rushdie piše za mlade, a Esterhazy o nogometu

Naravno, ima mnogo odlične književnosti čiji autori ipak nisu ovjenčani Nobelovom nagradom, a među takvima je i Salman Rushdie. Naklada Vuković & Runjić za Interliber priprema prijevod njegovog romana za mlade 'Luka i plamen života', a Disput nudi remek-djelo francuskog suvremenog klasika Jeana Geneta 'Čudo ruže', prvotno objavljeno 1946. godine.

To je žestoka, subverzivna i provokativna priča o Harcamoneu, idealiziranom ubojici osuđenom na smrt, kojeg je pripovjedač sreo u zatvoru neposredno prije njegova pogubljenja. U romanu se sjećanja iz djetinjstva, odnosno kazneno-popravnog doma Mettray, i surova zbilja kaznionice Fontevrault miješaju u gustoj pripovjednoj masi sastavljenoj od njegovana stila do krajnje vulgarnog, uličnog govora.

Fraktura pak nudi novi roman uglednog mađarskog pisca Petera Esterhazyja, naslovljen 'Ništa od umjetnosti', u kojem se ovaj aristokratski pripovjedač, inače sklon kompleksnoj prozi, odlučio pozabaviti najvažnijom sporednom stvari na svijetu. Da, Esterhazy piše o nogometu, no jednako tako i novu, drugačiju posvetu majci. To je nekonformistička majka koja je zaljubljena u nogomet, ne boji se ničega, razgovara s nogometnim velikanima, bez srama nosi lude šešire, ona je prava žestoka navijačica, koja obožava svoj klub i, još više, svoje sinove. Obiteljskim odnosima se bavi i Britanac Julian Barnes u svojem djelu 'Nema razloga za strah', koje - kako sam autor napominje - nije autobiografija, no svejedno se može čitati kao intimna obiteljska povijest u koju pisac majstorski ubacuje rečenice svoga brata, roditelja, pa čak i baka i djedova. Dok pretresa obiteljske uspomene te ispisuje duhovite i tužne obiteljske priče, Barnes piše i raspravu na temu straha od smrti.

Uza sve spomenute, na ovogodišnjem Interliberu moći ćete se domoći i do novih prijevoda romana Paula Austera, Raymonda Carvera, odličnog japanskog pisca Shusaku Endoa, majstora špijunskih zavrzlama Johna Le Carrea, Amelie Nothomb, Tobiasa Wolffa.

Mali igrači s velikim ambicijama

Kada je riječ o manjim nakladnicima, kojima je teže doći do izlagačkog i medijskog prostora za svoja izdanja, vrijedi istaknuti da je ove godine Naklada Pelago pripremila pravu književnu poslasticu za Interliber. 'Đavao od XII. do XX. stoljeća' je impresivna i originalna, tisuću godina duga povijest đavla na Zapadu – povijest kolektivnih imaginacija, predodžbi, rituala, progona, sekti, umjetničkih djela, zapravo svega vezanog uz Sotonu i demonske sile. U njoj je francuski povjesničar Robert Muchembled obuhvatio brojne metamorfoze i reprezentacije figure Zla u kulturi Europe i Amerike: od stupanja Sotone na scenu u srednjem vijeku, preko vještičjih sabata, lomača za heretike, tragičnih priča i dijabolizacije tijela i seksa, do psihoanalize, popularne kulture i povratka demona na pragu novog tisućljeća.

Dok Pelago donosi Nečastivog na Interliber, Sandorf pažnju čitateljske publike želi privući humanističkim pristupom. U svojoj biblioteci Predikat, koja je posvećena slavnim humanistima 20. stoljeća, Sandorf objavljuje prvi hrvatski prijevod kultne autobiografije Roberta Gravesa 'Zbogom svemu tom' koju je autor napisao s trideset godina, a radi se o gorkom obračunu s vlastitom mladalačkom prošlošću koja je doslovce unakažena sudjelovanjem u Prvom svjetskom ratu.

Poplava publicistike

Nasuprot lijepoj književnosti, na Interliberu se uvijek može naći i velik broj publicističkih naslova, među kojima značajan broj otpada na nepodnošljivo self-help ispiranje mozga. Ipak, tu su i djela koja zaslužuju čitateljsku pažnju, a među njima je bez sumnje i 'Nomatkinja' disidentkinje Ayaan Hirsi Ali, u kojem priča o svojem dolasku u Sjedinjene Države kako bi ondje započela nov život, a ocean je dijelio od prijetnji smrću europskih islamista.

Jesenski & Turk
pak predstavlja prijevod odlične zbirke eseja Malcolma Gladwella, koje je ovaj oštri kritičar suvremenog društva objavljivao u časopisu New Yorker, te sakupio u knjigu pod naslovom 'Što vidi pas?'.

Talijanski filozof Giorgio Agamben u svojoj zbirci eseja 'Goloća'u izdanju Meandar Medije razmatra sve, od seksa i tjelesnosti, preko bulimije i teologije, pa do dokolice kao novog načina života u 21. stoljeću.

Među domaćim naslovima iz publicistike zanimljivim štivom se čini knjiga povjesničara Tvrtka Jakovine o nedavno preminuloj Milki Planinc, nekoć najmoćnijoj ženi Jugoslavije, u kojoj su zabilježena njena sjećanja na vrijeme kada je bila jedan od ključnih političkih aktera. S vječnih lovišta progovara i pokojni Ivan Supek, jedan od najvećih hrvatskih intelektualaca dvadesetog stoljeća, u svojoj zbirci ogleda 'Trinitas', koju je završio šest mjeseci prije svoje smrti. U svojim posljednjim ogledima ovaj protivnik determinizma piše o prožimanju kvantne teorije i umjetnosti, a kao promicatelj razoružanja, zaštite prirode i socijalne pravde iznosi načela i predlaže postupke kako bi se preobrazio globalni poredak. Fraktura predstavlja novu knjigu eseja Dubravke Ugrešić 'Napad na minibar'.

Teškaši domaće proze

Prošlogodišnji Interliber je bio mjesto s kojeg je Ante Tomić sa svojim 'Čudom u Poskokovoj Dragi' krenuo u pokoravanje književnog tržišta, kazališnih scena, a sada i filmskog platna, s obzirom da Rajko Grlić planira slikopisnu adaptaciju ovog nevjerojatno popularnog humorističkog romana.

Ovaj put svoj novi roman 'Psi na jezeru' na sajmu predstavlja Miljenko Jergović, a riječ je o svojevrsnoj bajci o samoći, identitetu i egzilu. Priča započinje u beogradskom hotelu, gdje gost iz Kanade doživljava moždani udar, a nakon toga se pripovijedanje dijeli u dva narativna toka.

TKO DOLAZI

Na 33. Interliberu posjetitelji će biti u prilici susresti se s raznollikim društvom književnih autora i predstavljača. Među najavljenima su Viktor Žmegač, Andrea Zlatar, Miljenko Jergović, Ivica Prtenjača, Ana Lederer, Boris Beck, Denis Latin, Aleksandar Stanković, Julijana Matanović, Pavao Pavličić, Goran Tribuson, Velimir Visković, Milana Vuković-Runjić, Anja Šovagović, Miro Gavran, Mirjana Krizmanić i, last but not least, vidovnjakinja Vera Čudina.

Svoje nove romane predstavit će i Goran Tribuson i Pavao Pavličić, a pažnje vrijedan bi morao biti i romaneskni prvijenac osebujnog kolumnista Denisa Kuljiša. 'Hrvatski bog Merkur' je zapetljana priča u kojoj se u istom loncu kuhaju političari, novinari, bivši udbaši, beskrupulozni biznismeni i strani kapitalisti, i sve opasno podsjeća na hrvatsku realnost, što garantira da će Kuljišev roman biti zabavno štivo, bez obzira na književnu kvalitetu.

Promocije i kurioziteti

Interliber svake godine nudi glavni program na tzv. pozornici u paviljonu 6, na kojem gostuju najveće književne zvijezde sajma. Usput se niz promocija svježih izdanja odvija po svim mogućim štandovima, tako da se nikad nije jednostavno snaći u toj gužvi. Na ovom linku su navedena sva književna predstavljanja na glavnoj pozornici, dok na ovom linku imate popis događanja na štandovima.

I za kraj, svaki redoviti posjetitelj Interlibera dobro zna da će najzabavnije naslove naći na štandovima kršćanskih nakladnika. Zanimljivo je i da za njih kao da recesije nikada nema, jer svake godine izlaze naramci knjiga u kojima se slavi Isusa, ponekad i na poprilično bizarne načine. Ta izdanja su standardno i među najjeftinijima, pa posjetitelji imaju priliku za desetak kuna nabaviti sjećanja stanovite časne sestre Augustine o životu u samostanu u svojstvu Isusove nevjeste ili pak neku od brojnih knjiga u kojima se prijeti Sudnjim danom.

Ako ove godine niste u prilici trošiti novac na knjige, jer jedva pokrivate i osnovne životne troškove, ali i dalje želite izgledati upućeno u kulturna događanja, onda je potrebno kupiti samo jednu jedinu, ali pametno izabranu knjigu. Francuski sveučilišni profesor Pierre Bayard napisao je duhovito, no i vrlo praktično djelo za sve intelektualne snobove, 'Kako govoriti o knjigama koje nismo pročitali'.

U ovoj knjizi Bayard kroz brojne primjere iz povijesti i književnosti poučava čitatelja na koji način sudjelovati u ozbiljnoj raspravi o djelu koje nije pročitao te zaključuje da je 'sasvim moguće voditi strastven razgovor o knjizi koju nismo pročitali, posebno s nekim tko je također nije pročitao'.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još