Književnost 'KAO DA ME NEMA'

Angažirana umjetnost posvećena žrtvama silovanja

U Zagrebu je uoči premijere filma 'Kao da me nema' Juanite Wilson predstavljeno novo izdanje istoimene knjige Slavenke Drakulić prema kojoj je mlada irska režiserka snimila film

Na predstavljanju Profilova reizdanja romana Slavenke Drakulić uz autoricu su prisustvovali režiserka Wilson, filmski kritičar Nenad Polimac te filozofkinja Nadežda Čačinović. 'Kad se radi o ovoj knjizi, ne bježim od pojma angažirane umjetnosti jer je knjiga 'Kao da me nema', kao i film, tu 'da se ne zaboravi'', istaknula je Slavenka Drakulić.

Roman je prvotno objavljen 2000. a riječ je o potresnoj priči o silovanjima djevojaka i žena tijekom rata u Bosni i Hercegovini, ispričanoj kroz lik djevojke nazvane S. ''Kao da me nema' govori i o tome što se dešava kada smo pritisnuti i kada se moramo udaljiti i ponovo približiti da bi se postigla integrirana biografija', rekla je Nadežda Čačinović.

Drakulić je roman pisala na temelju dokumenata o ratnim silovanjima, a kako je istaknula, željela je uz pomoć imaginacije nastaviti priču zlostavljanih žena tamo gdje su one zašutjele.

Nastavak priče donosi i film, no iz sasvim druge, autsajderske perspektive, istaknuo je filmski kritičar Nenad Polimac. Uspoređujući film i knjigu kao dva različita medija, kazao je da je Wilson neke scene morala ublažiti, s čime se složila i režiserka Wilson istaknuvši da filmska publika ima svoje granice.

Juanita Wilson odlučila je priču prenijeti na filmsko platno s namjerom da dočara 'koncept straha koji zatupljuje'. Roman ju je zaintrigirao jer, kako je opisala, donosi elemente ključne za ljudskost, prikazuje s jedne strane dubinu zla, a s druge ljubav. Inzistirala je da film bude snimljen na lokalnom jeziku da se ne bi izgubila autentičnost priče.

Igrom slučaja, zagrebačka premijera filma održava se u vrijeme dok se u Bosni i Hercegovini polemizira oko prava Angeline Jolie da snimi film koji također problematizira ratna silovanja. Drakulić je istaknula da Jolie na krivi način skreće pažnju na tu temu, a da zatvorenim i dalje ostaju stvarni problemi žrtava. Kako je pisala u nedavnoj kolumni na tportalu, prave uvrede te žrtve trpe od okoline u kojoj žive, a za njih nije zaslužna Jolie. Njima, navodi Drakulić, donedavno nije bio priznat status civilnih žrtava rata, a to se doznalo tek za vrijeme prikazivanja 'Grbavice' Jasmile Žbanić, nakon čega je uslijedilo potpisivanje peticije za priznavanje statusa civilnih žrtava rata. Inicijativa je prihvaćena u Federaciji, žene su izjednačene u pravima s muškim civilnim žrtvama, no isto se nije desilo u Republici Srpskoj.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još