Književnost INTERVJU: NICHOLAS A. CHRISTAKIS

Facebook nikad neće ubiti društvene mreže

  • Autor: A.S./M.P.
  • 24.9.2010 12:12:09
  • 24.9.2010 11:02:04

Kako se osjećamo, za koga glasamo, u koga se zaljubljujemo, zašto se debljamo ili možemo li doista prestati pušiti ako se cigareta ostavio prijatelj našeg prijatelja pitanja su na koja doktor Nicholas A. Christakis ima odgovor u utjecaju društvenih mreža na život pojedinca

Harvardski profesor, prema Timeu jedan od sto najutjecajnijih intelektualaca svijeta, liječnik i priznati stručnjak u području istraživanja društvenih mreža te njihova utjecaja na pojedinca, Nicholas A. Christakis gostovat će na skorašnjoj T-HT konferenciji. Govorit će o tome kako socijalne mreže utječu na gotovo sve aspekte ljudskog života, o čemu je pisao u knjizi 'Povezani' (Algoritam), koju je napisao s kolegom Jamesom H. Fowlerom nakon višegodišnjeg istraživanja društvenih mreža. U razgovoru za tportal, vođenom uoči zagrebačke konferencije, Christakis govori o tome kako pronalazimo partnere, koja je budućnost online društvenih mreža, na koji način pojedinci gube moć unutar superorganizma društvene mreže te kako poznavanje funkcioniranja društvenih mreža može pomoći u donošenju poslovnih odluka.

Što su društvene mreže? Kako funkcioniraju ti, kako ih zovete, superorganizmi i na koji način ljudi djeluju u okviru mreža i šest stupnja povezanosti, odnosno tri stupnja utjecaja?

Razlika između grupa i mreža je u tome što društvene mreže ne čine samo pojedinci, nego i veze među njima i još neke osobite vrste veza.

Na primjer, možemo reći da postoji grupa ljudi koji čekaju da uđu u trgovinu ili možemo reći da postoji grupa ljudi koji su odvjetnici. Kad govorimo o društvenim mrežama, govorimo o skupini ljudi koji imaju posebne veze. Jedna osoba povezana je s drugom, ta druga s nekom trećom i ti ljudi povezani su s nekim drugim ljudima. Dakle, postoje veze u grupi i veze među pojedincima.

Superorganizam je pojam preuzet iz biologije, a odnosi se na način na koji pojedinci mogu činiti mnogo veću skupinu. Na primjer, o koloniji mrava možemo razmišljati kao o superorganizmu, kao i mnogim drugim primjerima u biologiji. U knjizi 'Povezani' mi tvrdimo da su na određeni način i ljudska bića superorganizmi i to što se događa unutar tog superorganizma je stvaranje veza i mreža.

Mnogi su čuli za izraz 'šest stupnjeva povezanosti', što znači da između bilo kojih dvoje ljudi na svijetu postoji šest veza. Vi znate nekoga, taj netko zna nekoga i tako dalje. To znači da do bilo koga na svijetu možemo doći u šest koraka, preko šest rukovanja.

No, premda smo povezani s drugim ljudima, to ne znači da možemo utjecati na sve te druge ljude. Ja ne mogu poduzeti akciju koja bi promijenila svijet, no mogu pokrenuti akciju koja će utjecati na moje prijatelje, nešto od toga prenijet će se na njihove prijatelje, pa će se dalje prenijeti na prijatelje tih prijatelja.

Ono što pokazujemo u knjizi jest da u raznim situacijama možete utjecati na ljude do tri stupnja udaljenosti od vas, isto kao što ste i vi sami pod utjecajem ljudi u krugu ta tri stupnja. Na primjer, udebljate li se ili prestanete li pušiti, mijenja se i mogućnost da će vaš prijatelj učiniti isto, što se opet može širiti s prijatelja na prijatelja.

U knjizi 'Povezani' zaključujete da pojedinci unutar društvene mreže gube moć nad svojim odlukama.

Da i ne. To je staro pitanje koje se odnosi na slobodnu volju. Neki ljudi misle da naš rad ruši ideju slobodne volje jer sugerira da je ono što mislite, osjećate ili radite pod utjecajem toga što misle, osjećaju ili rade ljudi koji vas okružuju. I to je istinito.

Međutim, ako naš rad, naše istraživanje donekle i potkopava ideju slobodne volje, isto tako daje na važnosti toj slobodnoj volji jer također kažemo da bilo koja promjena koju napravite ne utječe samo na vas nego na desetke, stotine, možda tisuće ljudi. Zato je vrlo važno za pojedinca da nešto učini jer, kad učini nešto dobro, mnogi od toga mogu imati koristi. Dakle, ne djelujemo samo kao pojedinci, djelujemo kao superorganizam, skupine koje također mogu tako djelovati. No poanta je u tome da nismo samo mi pod utjecajem drugih, mi utječemo na druge, utjecaj je u oba smjera.

U vašem istraživanju pokazalo se da je 68 posto ljudi pronašlo partnera među prijateljima i prijateljevim prijateljima, u krugu tri stupnja utjecaja. Vaš je savjet da se družimo s ljudima unutar ta tri stupnja. Što taj zatvoreni krug znači za ljude?

Da, većina ljudi vjenčava se ili pronalazi partnera među prijateljima prijatelja, to je starinski način upoznavanja ljudi i jedna od funkcija društvenih mreža.

Jedan od razloga zašto ljudi žive u socijalnim mrežama jest to što postoji protok informacija i jedan od velikih argumenata knjige ('Povezani') koristi su od povezanosti. Na primjer, bakterije prolaze kroz mreže, nasilje protječe kroz mreže, fašizam protječe kroz mreže.

Ali također je i slučaj da ideje idu kroz mreže, ljubav protječe kroz mreže, gostoljubivosti protječe kroz mreže. Tako je naš argument da više dobrih stvari teče kroz mreže. I to je razlog zašto ih kao ljudska vrsta uopće činimo.


Koja je razlika između funkcioniranja društvenih mreža o kojima smo pričali i društvenih mreža u virtualnom svijetu poput Facebooka, Twittera ili MySpacea?


Govorimo o tome u knjizi gdje tvrdimo da su online mreže iste, ali i različite od offline mreža! Dakle, one su iste u smislu želje za stvaranjem veza i želje za utjecajem, takve su i ljudske veze.

Razlikuju se pak na određeni način, uključujući i mjerila mreže, u činjenici da pomoću elektroničke komunikacije možete pratiti i biti u vezi s više osoba ili da možete surađivati s mnogo više ljudi, kao što je to u slučaju Wikipedije.

Nadalje, one imaju puno više, nešto što zovemo virtualnost - možete usvojiti različite identitete koje je lakše imati online nego offline. Na primjer, muškarci uvijek mogu proći kao žene ako to žele u realnom svijetu, ali to će puno lakše i uspješnije ostvariti na internetu.

Koja je budućnost online društvenih mreža, mogu li nadomjestiti društvene mreže i kontakte?


Naravno da ne. Na online mrežama je da ostanu, no ne postoji način da one nadomjeste društvene mreže. Mislim da je situacija ista onoj u vremenu kad se pojavio telefon - bez obzira na to, nismo se prestali viđati. Stoga je sigurno da se isto neće dogoditi ni sada.

Kako nam poznavanje funkcioniranja društvenih mreža može pomoći u donošenju poslovnih odluka?

Često posao funkcionira na način na koji funkcioniraju mreže. Na primjer, razumijevanje širenja ideja, inovacija, odnosno razumijevanje porijekla kreativnosti. O tome pišemo i u knjizi, o svojevrsnom ekonomskom aspektu društvenih mreža. Objavio sam i video s TED predavanja na temu relevantnu za poslovanje. Ideja je u tome da, ako motrite ljude u središtu mreže, možete rano uvidjeti što će se mrežom širiti.


Pročitajte poglavlje knjige 'Povezani'.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još