Književnost SAFRAN FOER: 'EATING ANIMALS'

Zašto bi ljudi pod hitno trebali postati vegetarijanci?

U publicističkom djelu 'Eating Animals' iz 2009, u slobodnom prijevodu 'Jesti životinje', Jonathan Safran Foer objašnjava zašto bi ljudi pod hitno trebali postati vegetarijanci

Jeste li znali da se na farmama pilića u nesretne ptice ubrizgavaju slane otopine, kako bi meso koje se onda prodaje u supermaketu izgledalo obimnije i bilo ukusnije? Znate li da su tune na rubu nestanka zbog izlova te da se pri lovu na tune usput uhvati i 145 drugih životinjskih vrsta - od riba preko ptica pa do sisavaca - koje umru u mrežama, a onda ih se baci natrag u ocean? A znate li da se na farmama svinja praščićima redovito čupaju zubi, da bi ih se lakše hranilo, te da ih se kastrira, oboje bez ikakve anestezije? I naposljetku, znate li da su neke industrijske farme toliko velike da dnevno proizvedu više izmeta nego veliki gradovi?

Eto, sada znate, a još više možete saznati u trećoj knjizi uglednog mladog autora Jonathana Safrana Foera, rođenog 1977. godine. Riječ je o publicističkom djelu 'Eating Animals' iz 2009, što bi se moglo prevesti kao 'Jesti životinje', u kojem Safran Foer objašnjava zašto bi ljudi pod hitno trebali postati vegetarijanci. Foer je izazvao kritičarsku senzaciju svojom prvom knjigom, 'Sve je rasvijetljeno' iz 2002. godine, koja je u međuvremenu prevedena i na hrvatski. U njoj je tematizirao svoje židovske korijene iz istočne Europe, a anglosaksonski kritičari su pokazivali neumjereno oduševljenje likom mladog Ukrajinca koji je razvio spektakularno elokventan broken English, idiom koji je Foer izmislio za svoj roman. Njima su sve Ukrajinčeve jezičke pogreške bile strašno duhovite, ali ljudima iz istočne Europe, kojima engleski jezik inače nije nepremostiva lingvistička prepreka, nije najbolje sjeo taj nehajni kolonijalni mentalitet inherentan u Foerovom prvijencu. Da voli velike teme, Jonathan Safran Foer pokazao je i u svojem drugom romanu 'Extremely Loud and Incredibly Close' iz 2005, dohvativši se napada na Svjetski trgovački centar, pa zapravo nije iznenađujuće što se nakon toga dohvatio non-fiction manifesta u kojem čovječanstvu objašnjava zašto ne jesti životinje.

eatinganimals.com/
Jonathan Safran Foer
Naravno, Foer itekako zna pisati, pa su mnoge čitatelje prilično namučili dijelovi knjige u kojima se detaljno opisuje strava i užas masovnog uzgoja životinja, zbog čega je dobio i više nego dovoljno frustriranih i prijetećih e-mailova. No, ono što je specifično u vezi 'Eating Animals' nisu sve pažljivo istražene priče o divljačkom odnosu prema životinjama ili zastrašujuće statistike (21 tisuća životinja umre da bi se nahranio prosječan Amerikanac, 700 milijuna životinja je godišnje ubije u Njemačkoj za prehranu ljudi), pa čak ni izvještaji o odbijanju firmi koje se bave uzgojem životinja da uopće odgovore na pitanja o svom načinu rada, nego kombinacija moraliziranja i pragmatizma koju Jonathan Safran Foer predstavlja u svojem apelu za prestanak konzumacije mesa. Ukratko, 50 milijardi životinja, koliko se trenutno uzgaja u svijetu za ljudsku prehranu, ne može na dobar način nahraniti šest milijardi ljudi, a sve zajedno će nas meso odvesti u ekološku apokalipsu. Ako prestanete jesti meso, omogućavate svom djetetu bolju budućnost. Svaki odrezak ili slasni batak koji pojedete je ništa drugo nego čavao u kovčegu vaše djece.

Da je autor vrlo uvjerljiv u svojoj argumentaciji, pokazuje i primjer poznate glumice Natalie Portman, koja je izjavila da je promijenila svoje prehrambene navike nakon čitanja 'Eating Animals'. S druge strane, i Hitler je bio veliki ljubitelj životinja i vegetarijanac.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još