Književnost 'GRIČKI DIJALOG' U PROFILU

Autocenzura je mnogo opasnija od cenzure

  • Autor: S. F.
  • 2.3.2010 13:56:19
  • 2.3.2010 11:34:52

Da je autocenzura danas mnogo prisutnija od cenzure te da najveći problem leži u konformizmu i pasivnosti pojedinca, zaključci su tribine 'Grički dijalog' održane u Profil Megastoreu na kojoj su govorili Zrinjka Peruško, Urša Raukar, Maja Sever, Pero Kvesić i Drago Perić

Tribina na temu cenzure okupila je goste od kojih je većina nejednom zakoračila na područje zabranjenih tema. Profesorica na Fakultetu političkih znanosti Zrinjka Peruško pokušala je prije svega definirati problem cenzure nazvavši je jednim oblikom poremećaja izražavanja, a najvećim krivcima za cenzuru danas smatra krupni kapital usko povezan s medijima te s druge strane klevetu koje se boje urednici.

Maja Sever, novinarka HRT-a koju prati glas 'žene pobune', najvećim problemom smatra pasivnost pojedinca. 'Autocenzura je mnogo opasnija. Nama je na javnoj televiziji teško dati otkaz. Najgore što nam se može dogoditi je premještaj u drugu redakciju i zato, jer su u donekle zaštićenom položaju, novinari HRT-a trebali bi se boriti za pravdu.'

Osvrnuvši se na program i teme zastupljene na javnoj televiziji, Sever je kazala da nitko od novinara nije ucijenjen te da je osnovni razlog njihova nezalaganja manjak svijesti i pasivnost.

Na tu se temu nadovezala i glumica i aktivistica Urša Raukar koja je nedavno provela noć u policijskoj postaji zbog sudjelovanja u akciji Pravo na grad i na je taj način doživjela svojevrsnu cenzuru pri pokušaju mirnog prosvjeda. 'Pokušavam svojim primjerom poručiti građanima da moraju i trebaju reagirati. Kad zbog nekog problema tri i pol godine doživljavate potpunu ignoranciju, kao što je slučaj u Varšavskoj, vlast vas prisili na zonu građanskog neposluha.'

Iako mnogi u Radiju 101 vide medij lišen svih zabrana, Drago Perić, član Uprave Radija 101, potvrdio je da je Stojedinica jednako zahvaćena cenzurom. 'Cenzura je uvijek postojala, uvijek su novinari znali što smiju i što ne smiju. Samo su imali nešto više slobode.'

Za razliku od prethodnih sugovornika, književnik i nekadašnji urednik Vjesnika Pero Kvesić upozorio je na širi društveni okvir koji dovodi do cenzure. Kazao je da je pričati samo o cenzuri jednako kao da se govori o slonovom repu, a iz priče se izostavi sam slon. Kvesić je posebno izdvojio devedesete kao godine kada se dogodila strašna čistka novinara i općenito razdoblje neslobode. 'Početkom devedesetih osjećao sam se kao da živim u mraku i da su oko mene raspamećeni luđaci', naglasivši da je tada bilo časno i lagati u interesu domovine.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još