Književnost BIT ĆE I GORE DOGODINE

Knjižara nikad više, Biškupić nezadovoljan

Ministar kulture Božo Biškupić izrazio je nezadovoljstvo knjižarskom mrežom u Hrvatskoj, smetnuvši s uma da u zemlji nikad nije bilo više knjižara no što ih ima danas. To što im je, kao generatorima kulture, umjesto središta grada prirodno mjesto postao šoping centar, dio je vitalne potrošačke kulture, ali i posljedica sustavnog izostajanja suvisle kulturne politike

Dragan Matić/Cropix
Ministar kulture Božo Biškupić
Gotovo svaki novootvoreni šoping centar u Hrvatskoj ima barem jednu knjižaru, ove godine u središtu Zagreba otvorena je jedna od deset najvećih u Europi, svi veći knjižari imaju poslovnice po gradovima diljem Hrvatske. Ministar kulture nije zadovoljan razvojem knjižarske mreže, za koju je u intervjuu Vjesniku rekao da se nije oporavila od rata i da bi bio zadovoljniji kad bi se ona počela oporavljati i konsolidirati. Ujedno je nahvalio nedavno minuli Interliber, a književnu i izdavačku scenu ocijenio dinamičnom i živom.

Zanemario je pritom činjenicu da su rijetke od postojećih knjižara nezavisne i da je većina u rukama nekolicine velikih izdavača. A oni su, pak, dobrim dijelom ovisni o financijskoj potpori koju za izdavanje knjiga dobivaju od Ministarstva kulture. Značajno je i što su najveći knjižarski lanci u vlasništvu izdavača školskih knjiga, a prisjetimo li se ovogodišnjeg naglog otkazivanja projekta besplatnih udžbenika i planova da ubuduće budu kupovani za razdoblje od četiri godine, i to oni najjeftiniji, nije teško pretpostaviti da će se gubitak na udžbenicima ubrzo reflektirati na ukupno poslovanje vodećih izdavača i knjižara. To su i sami izdavači isticali plačući nad zalihama neupotrebljivih školskih knjiga ove jeseni.

Ne računajući na taj zatvoreni lanac, ministar je istodobno ishvalio i pokudio jedne te iste igrače na kulturnoj sceni Hrvatske, zaobišavši spomenuti ona intimna simpatična utočišta za knjigoljupce koja su propala u zadnjih desetak godina, uz vapaje domaćih knjižara na koje se oglušivao kulturni establišment. Tko se sjeća filma 'Imaš poruku' (You'we Got Mail) iz 1998. i očajničkih poteza vlasnice male knjižare (Meg Ryan) da svoju butigu zaštiti od zatvaranja i širenja velike korporacije čijeg predstavnika glumi Tom Hanks, znat će o čemu pričamo.

Sipa
Male i slatke knjižare poput one u filmu 'Imaš poruku' i u Hrvatskoj su sve više stvar prošlosti
Danas je prošlo vrijeme žalopojki malih knjižara, one naprosto više ne postoje. Dovoljno je izbrojati jedanaest godina otkako je ta romantična komedija igrala u kinima. Otad se knjiško, knjižarsko i izdavačko tržište stubokom promijenilo, a u prihvaćanju trendova svjetskih tržišta ni Hrvatska nije zaostajala. Dobili smo velike knjižare, imamo ih više no ikad, projektirane su da izgledaju svjetski, ponuda im manje-više ide u korak sa svjetskom, jedino bi cinici mogli zaključiti da se trendovi u spuštanju cijena knjiga nisu prilagodili svjetskima.

'Ministra su slabo informirali jer je u zadnje vrijeme otvoreno jako puno knjižara. Nažalost, preselile su iz najvitalnijih dijelova grada u trgovačke centre, što se desilo jer su i gradovi preselili u trgovačke centre. Na nama je da vratimo knjigu u gradove. Fali kulturni i književni život koji su knjižare konfigurirale u centrima gradova', ispričao je za tportal Branko Čegec, suradnik bivšeg ministra kulture Antuna Vujića i knjižar koji je prvi u jednom šoping centru otvorio danas već zatvorenu malu knjižaru.

Podsjetimo, Ministarstvo je tek lani krenulo s natječajem za književne programe knjižara putem kojeg je ove godine dodijelilo 337.800 kuna (podaci Ministarstva kulture zaključno s 11. svibnja).

'Ministar bi prije svega trebao prepoznavati situaciju pa reagirati jer može utjecati na to da gradovi mijenjaju stav prema kulturi, a Ministarstvo mora riješiti razvidnu ideju kulturne politike. Karikaturalna je situacija jer knjižare po trgovačkim centrima pokušavaju biti komercijalna mjesta, a zaboravlja se da su u povijesti imale značajnu kulturološku dimenziju', ispričao je Čegec.

Direktor zagrebačkog Profil Megastorea Dražen Dabić mišljenja je da bi Ministarstvo kulture već sada moglo biti zadovoljno razvojem knjižarstva u Hrvatskoj i da bi i dalje trebalo poticati razvijanje knjižarske mreže, naročito u manjim sredinama, poticati održavanje promocija, književnih večeri, događanja, gostovanja autora i potpisivanja knjiga u tim knjižarama. Ministarstvo kulture smatra jednim od najboljih ministarstava u Hrvatskoj, a Biškupića najboljim ministrom.

dzepna.com
Knjižara Vuković&Runjić jedna je od rijetkih nezavisnih u Zagrebu
'Naravno da se koncept knjižarstva danas uvelike razlikuje od onog iz 70-ih ili 80-ih i nema onih manjih i intimnijih prostora, dosta knjižarskih lanaca je propalo ili su se u pretvorbama pretvorili u trgovine svega i svačega, no zadovoljstvo je vidjeti tisuće mladih ljudi u našoj knjižari kako dobar dio vremena provode razgledavajući, no i kupujući knjige domaćih autora ili inozemnu produkciju, koja se objavljuje skoro istovremeno kad i u svijetu.'

Fraktura, izdavačka kuća koja je u zadnjih nekoliko godina na knjiškoj sceni zauzela značajno mjesto kvalitetom odabranih naslova, svoju knjižaru nema. Njezin vlasnik Seid Serdarević mišljenja je da se knjižarska mreža razvila u drugome smjeru od očekivanja i da s jedne strane imamo možda više kvadrata knjižara nego ikada, no problem s knjižarskom mrežom jest to što su gotovo potpuno nestale nezavisne knjižare te što u manjim gradovima pravih knjižara i dalje nema.

'Također je vidljiv i trend da knjižari prije svega nabavljaju naslove koji se prodaju i da je izbor naslova u knjižarama sužen. A najvažniji problem u knjižarskoj mreži je nepostojanje obrazovanog kadra za zvanje knjižara, s obzirom da u našim srednjim školama takvog zvanja za trgovce uopće nema', rekao je Serdarević.

Foto: Goran Mehkek / cropix
Kiosk-izdavaštvo dežurni je krivac za posrnulo knjiško tržište, a zahvaljujući njemu knjige su postale dostupnije, prvenstveno cijenom
Na koncu, je li korektno tvrditi da se knjižarska mreža unazad dvadeset godina nije oporavila? Ne govorimo o poslijeratnom nostalgičnom razdoblju, nego o realnosti tržišta i činjenici da su život, pa i kulturne navike ljudi, naprosto otišli u drugom smjeru. Činjenica je da su knjižare nalik aerodromskima u svijetu, da su nadomak klasika i vrijedne literature raznorazne tričarije, da se uz sjenilo za oči dobiva knjiga, da je tržište pretrpano knjigama. Knjižare kao kulturološki standard nisu opstale. I u postojećima koje se trude održavati promocije, u čemu prednjači zagrebački Profil Megastore, ne hvale se bogzna kakvom posjećenosti predstavljanja novih knjiga. Štoviše, uz užu i širu familiju, prisustvuje im tek pokoji zanesenjak, a propitkivanje stanja na sceni otišlo je toliko daleko da je Hrvatsko društvo pisaca svojevremeno organiziralo tribinu o smislu književnih tribina!

Jesmo li mogli bolje? Zapitajmo se kada je koja značajna kulturna institucija, s Ministarstvom kulture na čelu, postavila kakav program poticanja i popularizacije čitanja kojim bi se odgajalo nove generacije čitatelja? Već je dosadilo stalno slušati kako je smrtonosni udarac izdavaštvu, knjižarstvu i knjizi uopće zadalo kiosk-izdavaštvo. Pa ono je u maltene svako hrvatsko selo donijelo knjigu, a ionako više nije bitno hoćete li novog Marqueza kupiti na kiosku za 39,99 kuna uz žvakaće.


  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još