SEDAM MILIJUNA ZA KNJIGU

Ministarstvo kulture dalo 21 tisuću za strip 'Zgode i nezgode Ante Pavelića'

11.02.2017 u 15:52

Bionic
Reading

Ministarstvo kulture Nine Obuljen Koržinek objavilo je rezultate financiranja za izdavanje knjiga, književno stvaralaštvo i književne manifestacije te kojim je programima iz ovih kategorija odbijeno dodjeljivanje sredstava. Donosimo pregled dobitnika i odbijenih u domaćem književnom sektoru

Za potporu izdavanju knjiga Ministarstvo kulture u 2017. dodijelit će 4.402.500 kuna potpore za poticanje književnog stvaralaštva, svojevrsne stipendije za pisce i prevoditelje iznose 2.079.000 kuna, a za književne manifestacije izdvojeno je tri milijuna kuna. Ministarstvo kulture tako je za književni sektor kroz ova tri programa potpora izdvojilo nešto više od sedam milijuna kuna.

Najviše je sredstava za izdavaštvo dobila Fraktura, i to 372 tisuće kuna, a na drugom je mjestu VBZ sa 196 tisuća kuna potpore. Školska knjiga dobila je 190 tisuća, a na četvrtom je mjestu po sveukupnom iznosu odobrenih potpora Zaklada Čujem, vjerujem, vidim koja je dobila 160 tisuća kuna za objavljivanje dvije knjige (40 tisuća za objavu bajki Hansa Christiana Andersona i braće Grimm) te program Čujem, vjerujem, vidim sa sto naslova (120 tisuća). Zaklada Čujem, vjerujem, vidim proizašla je iz projekta Soba susreta autora i urednika Mirka Hrkača, kroz koji je snimljena 'Zvučna Biblija' na hrvatskom jeziku za potrebe slijepih osoba, a u međuvremenu je proširila svoju djelatnost snimanja knjiga za slijepe.

Ovaj put je odlično prošla i izdavačka kuća Vuković & Runjić sa 155 tisuća kuna, a nešto manje je dobio Meandar, 152 tisuće. Heni com je odobrena potpora u iznosu od 124 tisuće kuna, a Sandorf je dobio 112 tisuća. Nakladnik vjerske literature Verbum dobio je 82 tisuće kuna, kao i DHK, a HDP dobio je potporu od 69 tisuća. Čini se kako je odobrena potpora za izdavanje eklektične palete naslova, od studije Mile Bogovića 'Srpsko pravoslavlje i svetosavlje u hrvatskoj prošlosti i sadašnjosti' do 'Postmodernizma ili kulturne logike kasnog kapitalizma' Frederica Jamisona.

Primjetno je i da su nekad mnogo bolje dotirani nakladnici, poput Naklade Ljevak i Profila, ovaj put dobili 67 odnosno 45 tisuća kuna. Nesumnjivo je pak pozitivna vijest potpore od 57 tisuća kuna izvrsnom nakladniku stripova Fibri. Ministarstvo kulture, dakle s četiri milijuna i 400 tisuća kuna podržalo je objavljivanje 365 knjiga.

Među knjigama koje je Ministarstvo kulture odbilo podržati nalazi se nekoliko izdanja riječkog Adamića, koji je predložio naslove Predraga Lucića, Borisa Dežulovića, Miljenka Smoje i Pere Kvesića, nakladniku Biakova d.o.o. odbijeno je čak 33 predloženih naslova, a novca nije bilo ni za 'Muf antologiju' u izdanju Durieuxa. Sigurno će se još detaljnije analizirati koje sve knjige nisu dobile potporu Ministarstva kulture, jer je riječ o više od tisuću naslova.

Kada je riječ o poticanju književnog stvaralaštva, 82 hrvatskih autora i autorica dobilo je nešto više od dva milijuna kuna. Ova stipendija za pisanje književnog djela dodjeljuje se u iznosu od 42 i 21 tisuće kuna, odnosno za razdoblje od godinu dana i šest mjeseci. Četrdesetdvije tisuće kuna potpore književnom stvaralaštvu (tj. pisanje originalnih književnih djela i prevođenje) dobili su Julijana Adamović, Nenad Barinić, Nikola Đureta, Giga Gračan, Hrvoje Hitrec, Ante Gugo, Vedran Kukavica, Tvrtko Milunović, Boris Perić i još nekoliko književnih radnika, a oko dvije trećine prijavljenih dobilo je stipendiju od 21 tisuće kuna. Među njima se nalazi i poznati hrvatski stripaš Dubravko Mataković, koji radi na strpu provokativnog naslova 'Zgode i nezgode Ante Pavelića'.

Što se tiče onih kojima je odbijena potpora za književno stvaralaštvo, među devedesetak njih nalaze se i poznata imena poput pisca i dramatičara Gorana Ferčeca, a tu je i pjesnik Marko Pogačar, spisateljica Marina Šur-Puhlovski i mlada nada Borna Vujčić.

Za književne manifestacije dodijeljeno je tri milijuna kuna potpora. Najviše je novca u kategoriji književne manifestacije dobio Pulski sajam knjiga odnosno udruga Sa(n)jam knjige u Istri, i to 315 tisuća kuna. Dobro su dotirani i programi HDP-a, koji je dobio 284 tisuće kuna, a književne manifestacije DHK-a financirane su sa 167 tisuća kuna, a ogranci s još 58 tisuća.

Hrvatskoj dječjoj knjizi za nastupe na književnim sajmovima odobreno je 160 tisuća kuna. Fraktura je za Festival svjetske književnosti dobila 100 tisuća kuna, a isti iznos dobili su i Udruga Crtani romani šou i Udruga Kurs Split. Mediart International dobio je 95 tisuća kuna za popularne književne manifestacije Europeu u dvorištu i Zagreb Book Festival. Hrvatski PEN dobio je potporu od 73 tisuće kuna, a Goranovo proljeće 50 tisuća.

Sve programe koji su dobili potpore te one koji su odbijeni možete detaljnije pogledati na stranicama Ministarstva kulture.