Književnost TRAŽE POMOĆ PREMIJERKE

Filozofsko društvo apelira za spas znanstvenog izdavaštva

  • Autor: tportal.hr
  • 1.12.2009 10:04:10
  • 1.12.2009 9:55:34

Skupština Hrvatskog filozofskog društva uputila je Apel za spas znanstvenih časopisa i znanstvene knjige premijerki Jadranki Kosor jer smatraju da je smanjenje novca za znanstveno izdavaštvo problem od nacionalnog ranga važnosti i da je njegovo razrješenje moguće samo hitnom intervencijom iz najvišeg punkta izvršne vlasti

Apel upućen premijerki potpisao je predsjednik Hrvatskog filozofskog društva prof. dr. sc. Lino Veljak, a pismo objavljujemo u cijelosti.

Poštovana gospođo predsjednice Vlade,

ovim Apelom obraćamo se izravno Vama iz dva razloga; kao prvo, smatramo da je predmetni problem od nacionalnog ranga važnosti i, kao drugo, smatramo da je, s obzirom na akutno stanje problema, njegovo razrješenje moguće samo hitnom intervencijom iz najvišeg punkta izvršne vlasti.

Stanje problema


Prema raspoloživim podatcima, u proračunu za 2010. za sufinanciranje znanstvenih časopisa predviđeno je 4,78 milijuna kuna. To je smanjenje u odnosu na 2005. (17 milijuna) na vrijednost od svega 28,1%. Omjer je još nepovoljniji ako se uzme u obzir porast broja časopisa i porast troškova izdavanja. Dok je prosječna visina potpore u 2005. godini po časopisu iznosila 86.294 kune, u 2010. godini predviđena je prosječna potpora od svega 22.761 kuna po časopisu (27 %).

Još je teža situacija sa znanstvenim knjigama i visokoškolskim udžbenicima. Na natječaju za 2008. godinu odobreno je sufinanciranje za 594 naslova. Dosad je isplaćena potpora za 358 naslova, tako da dugovanje iz prethodne godine iznosi 8,32 milijuna kuna. Na natječaju za 2009. godinu do studenog 2009. odobreno je sufinanciranje za 372 naslova (213 naslova još nisu ocijenjena), za što je potrebno 15,5 milijuna kuna. Prema tome, trenutno dugovanje za sufinanciranje znanstvene knjige u 2008. i 2009. godini iznosi 23,8 milijuna kuna (uz 213 neocijenjenih naslova). U ovom kontekstu treba napomenuti da je 2004. godine pri rebalansu proračuna od sume koja je bila namijenjena za financiranje znanstvene knjige oduzeto 10 milijuna kuna koji nikada nisu nadoknađeni.

Iz navedenih podataka jasno proizlazi da je znanstveno izdavaštvo u Hrvatskoj, zbog višegodišnjega kontinuiranog pada javne potpore, dovedeno do ruba izdržljivosti i prije nego što su nastupile recesijske okolnosti. Zato bi svaka primjena antirecesijskih mjera na znanstveno izdavaštvo dovela do kolapsa sustava s nesagledivim posljedicama za hrvatsku znanost, kulturu i nacionalni identitet uopće.

Znanstvena, kulturna i nacionalna
važnost znanstvenog izdavaštva


Znanstveno izdavaštvo, koje obuhvaća izdavanje znanstvenih časopisa, znanstvenih knjiga i visokoškolskih udžbenika, kao i izdavaštvo u području kulture predstavljaju najvitalnije i ujedno najslabije zaštićene dijelove nacionalne znanosti i kulture. Izdavačke projekte u području znanosti i kulture u pravilu nose znanstvena i kulturna društva, manji nakladnici, instituti i sl., tako da ti projekti ne raspolažu snažnijom institucionalnom potporom i zaštitom, dok u materijalnom pogledu izravno ovise o sredstvima iz državnog proračuna.

Premda bez materijalne potpore iz javnih izvora nije moguće izdavati znanstvene časopise i knjige, treba naglasiti da se izdavanje znanstvenih publikacija ne zasniva na materijalnim sredstvima nego na vrijednostima višeg ranga – na entuzijazmu i kreativnosti velikog broja urednika i suradnika, koji ogromnu energiju i trud, u pravilu bez ikakve materijalne naknade, stavljaju u službu općeg dobra. Otud proizlazi moralna i politička obveza države da zapravo simboličkim iznosima materijalnih sredstava omogući izlaženje časopisa i knjiga.

Primjena antirecesijskih mjera na znanstveno izdavaštvo protivi se čak i financijskoj logici. Uštede u državnom proračunu trebale bi se planirati prema načelu maksimalnog financijskog učinka uz minimalnu društvenu i kulturnu štetu. Smanjivanje proračunskih sredstava za podupiranje troškova izlaženja znanstvenih časopisa i knjiga značilo bi upravo suprotno: ostvarivanje minimalne financijske uštede uz maksimalnu društvenu, kulturnu i općenacionalnu štetu. Utoliko se ne možemo oteti dojmu da recesija i recesijska ušteda nije stvarni razlog nego tek izlika da bi se srušio sustav državnog podupiranja znanstvenih časopisa i knjiga, odnosno da bi se časopisi i knjige u državnoj potpori sveli na simboličan broj. U kolektivnom sjećanju hrvatske akademske zajednice ostao je zabilježen jedan takav pokušaj iz 1991. godine, koji na svu sreću nije uspio.

Apel

Stoga se ovim Apelom obraćamo Vama, gospođo predsjednice Vlade, s molbom da se osobno upoznate s problemom znanstvenog izdavaštva te da osobnom intervencijom preduhitrite moguću katastrofu na ovom području. Naime, ako časopisi ili nizovi znanstvenih knjiga, koji inkarniraju dugotrajne znanstvene i kulturne tradicije, te predstavljaju općenacionalne vrijednosti, zbog jedne nepromišljene odluke prestanu izlaziti, neće ih biti moguće obnoviti u tzv. "povoljnijim financijskim prilikama". Znanstveni i kulturni entuzijazam, naime, moguće je uništiti materijalnim mjerama, ali ga nije moguće regenerirati – materijalnim sredstvima.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još