ANALIZA STRUČNJAKA

Zašto 51 posto građana baš ništa ne može uvjeriti da kupuju knjige?

23.04.2016 u 07:09

Bionic
Reading

Ako se pod hitno ne poduzme nešto i ne provede završena Strategija poticanja čitanja, za desetak godina situacija će biti još ozbiljnija. To nije pitanje nijedne političke opcije, neke pojedine Vlade RH, to je ključno pitanje ovog društva. Ove statistike pokazuju da stagniramo u smislu ulaganja u obrazovanje društva, boljitak građana i onoga što čitanje jest - indikator kvalitetnijeg društva

U povodu Noći knjige, održane s ciljem promocije čitanja širom Hrvatske, GfK je proveo veliko istraživanje koje donosi uvid u čitalačke navike i kupnju knjiga u Hrvatskoj u prošloj godini. Istraživanje je provedeno na uzorku od tisuću ispitanika, a prema narudžbi Zajednice nakladnika i knjižara pri HGK-u te strukovne udruge Knjižni blok – Inicijativa za knjigu. Istraživanje je, među ostalim, pokazalo da je unazad godinu dana barem jednu knjigu pročitalo 47 posto ispitanika, da je tek svaki peti građanin kupio knjigu, a da oni koji knjige ne kupuju za to imaju već spreman razlog - ne zanimaju ih, a niti vide čime bi ih netko mogao nagovoriti da posegnu za knjigom.

Ne uspijevamo stvarati nove čitatelje i kupce knjiga

Vlasnik izdavačke kuće Fraktura, urednik Seid Serdarević kazao je za tportal da istraživanje pokazuje jednu problematičnu situaciju: ‘Stalno govorimo o jednim te istim ljudima koji čitaju, jezgri od 700 tisuća ljudi koji su spremni kupiti knjigu, a ne uspijevamo stvarati nove čitatelje, posebno ne kupce. U taj broj treba uračunati i one koji čitaju iz obaveze, poput školaraca i studenata. Najviše zabrinjavajući je ogroman postotak ljudi koje ništa ne može natjerati da čitaju i kupe knjigu, što je znak apatije. Najopasniji je pokazatelj to da kao društvo ne poduzimamo ništa da ljudi shvate kako je čitanje prvi korak ka obrazovanom društvu, sretnijem i zaposlenijem društvu koje će se moći uključiti u suvremene svjetske tehnološke tokove i potrebe na tržištu rada’, rekao je Seid Serdarević za tportal.

Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Mišo Nejašmić komentirao je da su trendovi, unatoč podacima koji su slični onima iz prošlih godina, znatno lošiji nego što je lošom ocijenjena opća situacija. ‘Petogodišnje istraživanje pokazuje da nismo nikakvim politikama do sada uspjeli pokrenuti stvari da idu u poželjnijem smjeru. Prodaja knjiga je sve lošija i lošija i ako se u tom smislu ne poduzmu ozbiljni koraci, ne može se očekivati da će se situacija poboljšati. Ispred nas je zadatak podizanja razine čitanja, a za kreativnu industriju da počnemo proizvoditi količinu knjiga koju bi naše društvo moglo konzumirati’, kazao je Nejašmić za tportal.

Premalo proizvodimo

Nejašmić podsjeća da je situacija bila znatno povoljnija u razdoblju od 2000. do 2008. ‘U brojci, u Hrvatskoj se danas proizvede od 1200 do 1300 naslova, a u godinama koje spominjem ta je brojka bila blizu 4000. Da bismo bili u civilizacijskom krugu, minimum bi trebao biti barem 4500 naslova. Primjera radi, Njemačka s 94 milijuna stanovnika godišnje izdaje 95 tisuća naslova, Češka 20 tisuća, a nordijske zemlje imaju indeks 2,5. Mi smo debelo ispod prosjeka i standarda optimalnog za naše društvo, a to ima ozbiljne reperkusije na obrazovanje’, kaže Mišo Nejašmić i zaključuje da naprosto proizvodimo premalo.

‘Tu leži problem jer kad padne broj naslova, pada i broj motiva za čitanje. Nisu svi čitatelji zaljubljenici u lijepu književnost. Dramatičan je pad interesa za znanstvenu i stručnu knjigu - on je posljedica nikakve politike prema znanstvenoj i stručnoj knjizi. Knjige koje ekonomski ne mogu podnijeti tržište više se ne mogu raditi. Te si rizike izdavači ne mogu priuštiti’, kaže Nejašmić.

Poticanje čitanja nije pitanje političke opcije

Seid Serdarević i Mišo Nejašmić sudjelovali su u izradi Strategije poticanja čitanja započete za mandata prošle Vlade. Tvrde da je dovršena, no nije došla do Sabora, što je preduvjet da bi je se počelo slijediti.

‘Ako se pod hitno ne poduzme nešto, ne provede Strategija poticanja čitanja, za desetak godina situacija će biti još ozbiljnija. To nije pitanje nijedne političke opcije, neke pojedine Vlade RH, to je ključno pitanje ovog društva. Ove statistike pokazuju da stagniramo u smislu ulaganja u obrazovanje društva, boljitak građana i onoga što čitanje jest - indikator kvalitetnijeg društva’, kaže Serdarević.

PDV NA KNJIGU ODNIO DANAK

‘Skoro četvrtu godinu bit ćemo u sustavu PDV-a od pet posto i to je počeo biti dodatni sinergijski moment koji izdavačku industriju drži na koljenima. Rezultati su ispodprosječan broj novih naslova. Sustav knjižara ne može se oporaviti i ne mogu funkcionirati s toliko malim brojem naslova. Dugoročno i knjižnice imaju sve manje naslova, a time je i manji interes čitatelja’, tvrdi Mišo Nejašmić, izdavač i predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara.