VELIKI RJEČNIK MALIH JEZIKA

Veza Hrvatske i Makedonije kroz 30 tisuća riječi

06.12.2015 u 08:00

Bionic
Reading

Točno 30.447 natuknica na 1246 stranica sadrži prvi veliki Hrvatsko-makedonski rječnik u izdanju Matice Makedonaca u Hrvatskoj. Iza njega stoje leksikografkinja Dijana Vlatković i viša lektorica makedonskog jezika Borjana Prošev-Oliver, svaka zadužena za jednu kolonu. Petogodišnji zajednički rad na ovom kapitalnom leksikografskom djelu rezultirao je prijateljstvom tih dviju znanstvenica koje su posebno ponosne što je njihov Rječnik nastao van institucija i izraz je preferencija svojih autorica

Entuzijazam s kojim su krenule u svoj veliki projekt premošćivanja jezičnih barijera među govornicima hrvatskog i makedonskog jezika, ponajbolje ocrtava matematika tog projekta: rječnička natuknica u konačnici nije bila plaćena više od jedne kune! A neke prelaze i preko 60 redaka.

No to ih nije pokolebalo da se upuste u velik posao, pionirski na ovim prostorima, i stvore prvi dvojezični rječnik koji je ujedno i objasnidbeni, opsežniji od ranije jedinog postojećeg džepnog izdanja 15 puta.

Da postoji potreba za takvim ‘velikim’ rječnikom dvaju malih jezika, viša lektorica makedonskog s 30 godina radnog staža na Filozofskom fakultetu u Zagrebu nema dvojbi. Smatra da je to prvenstveno bitno radi makedonske manjine u Hrvatskoj, no i studenata makedonskog u Hrvatskoj, a takvih je, čak i na njeno čuđenje, svake akademske godine podjednako mnogo. Ove su upisali čak 37 brucoša.

‘Očekivalo bi se da studenti upisuju makedonistiku potaknuti eventualno svojim makedonskim podrijetlom. Ima i takvih, ali većina upisuje naš studij jer im se jednostavno dopadaju makedonski jezik i makedonska kultura, kako popularna, tako i tradicijska. U tom smislu prednjači glazba, pjesme Toše Proeskog, Vlatka Stefanovskog i Kaliopi, Daniela Kajmakovskog, ali kao motivacijska karika pojavljuje se i popularni film ‘Prije kiše’ u kojem je glavnu ulogu glumio Rade Šerbedžija. Neki od studenata članovi su nekog KUD-a u kojem pjevaju makedonske narodne pjesme te plešu makedonska kola’, kazala je u razgovoru za tportal Borjana Prošev-Oliver

Njena kolegica i suradnica Dijana Vlatković, dugogodišnja zaposlenica Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže te Školske knjige, radila je na petnaestak rječnika, a značajno iskustvo itekako joj je pomoglo u stvaranju početne, hrvatske kolone u HMR.

‘Više od broja jedinica natukničkoga niza bilo nam je stalo do toga da rječnički članak bude razveden, opisan u svim svojim značenjima, a sva značenja oprimjerena. Konačno, onoga koji govori 30.000 riječi nekoga jezika, doživljavamo izvrsnim poznavateljem tog jezika. Stalo nam je bilo do toga da ne adaptiramo neku kolonu starijega dvojezičnika. Zato sam napisala posve novu hrvatsku kolonu koja se potom prevela na ciljni, makedonski jezik’, kaže nam leksikografkinja te ističe da je njihov HMR drugačiji od uobičajenih dvojezičnih rječnika jer je svakoj strukturi polaznoga, hrvatskoga jezika pridružen ekvivalent u prijevodnoj makedonskoj koloni. Takvih dvojezičnika u hrvatskoj leksikografiji nema i njihov je pothvat zaista jedinstven. Recenzent izdanja, kroatist Marko Samardžija, istaknuo je među vrijednostima tog rječnika to što je rađen tako da bi se izdvajanjem hrvatske strane lako mogla dobiti vrlo solidna osnova za priručni jednojezični rječnik hrvatskoga jezika.  Makedonske su, pak, recenzentice, znanstvene savjetnice u Institutu za makedonski jezik 'Krste Misirkov' u Skoplju Veselinka Labroska i Lidija Tanturovska, istaknule da su autorice imale dosta posla s prevođenjem mahom pomorskog nazivlja na makedonski - neke su riječi posuđene, dok su neke morale biti opisno prevedene.

Kako naglašavati Vlatka Stefanovskog i Akija Rahimovskog?

'Akcent je u u makedonskom jeziku dinamičan. Načelno se naglašava treći slog s kraja riječi. Takav način naglašavanja ne poklapa se s naglašavanjem u hrvatskom jeziku i uglavnom se makedonska prezimena ne naglašavaju ispravno. To ide tako daleko da se i izvorni Makedonci u Hrvatskoj predstavljaju pogrešnim naglaskom', pojasnila je Borjana Prošev-Oliver.

Makedonski jezik poučava se na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 50 godina, a zanimljivo je kako je kroz pola stoljeća teklo razumijevanje među govornicima hrvatskog i makedonskog jezika te kako su danas povezane te dvije kulturne sredine.

‘Makedonci rođeni i školovani u bivšoj Jugoslaviji, načelno su bilingvalni jer su u školi, kao obvezan predmet, učili jedan od službenih, ali i dominantan srpsko-hrvatski jezik te su čitali literaturu na srpskome ili hrvatskome. Danas, kada postoje književni i stručni prijevodi na makedonskom, generacije nakon raspada Jugoslavije razumiju hrvatski zahvaljujući poplavi hrvatskih sapunica na makedonskoj televiziji’, kaže profesorica Prošev-Oliver.

Premda je riječ o dvama južnoslavenskim jezicima, genetski i tipološki srodnima, koji su podijelili iskustvo društveno-kulturnog jugoslavenskog konteksta, ne treba zanemariti da pripadaju dvama različitim civilizacijskim krugovima: hrvatski slaviji romani, a makedonski slaviji ortodoksi.

Svejedno, mnogo je riječi koje ta dva jezika dijele.

‘Nakon standardizacije 1945. makedonska terminologija stvarala se pomoću neologizama, kalkiranjem i posuđivanjem iz tadašnjeg, sada nestalog tzv. srpsko-hrvatskog jezika te njegovim posredovanjem mnogih internacionalizama’, kaže Borjana Prošev-Oliver. Sa svojom se kolegicom tijekom višegodišnjeg rada na rječniku susrela i s itekako aktualnim mijenama u obama jezicima i utjecajem stranih riječi.

‘U oba jezika uočava se puristički odnos prema agresivnim internacionalizmima. Čini se da je dinamika prihvaćanja njihovih ‘domaćih’ inačica sporija’, zaključuju Prošev-Oliver i Vlatković.