Festival povijesti Kliofest je u tijeku, ali ako ste propustili festivalska događanja, u knjižarama vas i dalje čekaju zanimljivi historiografski naslovi. Evo izbor njih pet, većinom domaćih autora, ali zato globalnog zamaha.

'Ilirski ratovi' Marin Zaninović (Školska knjiga)

Što se događalo na području današnje Hrvatske (i malo šire, naravno) prije mitskog stoljeća sedmog, može se saznati u izvrsnoj knjizi povjesničara Marina Zaninovića o 'Ilirskim ratovima'. Ova knjiga je svojevrsna kruna Zaninovićeva opsežna životnog djela, vrhunac polustoljetnog znanstvenog i pedagoškog rada posvećenog proučavanju Ilira i njihove uloge u antičkom svijetu. U Hrvatskoj nema stručnjaka koji je pozvaniji napisati sintezu povijesti i arheologije antičkih ratova na području od Jadrana do Drave i Dunava.

'Ilirski ratovi' su luksuzno opremljeni na skoro petsto stranica s više od 70 fotografija arheoloških lokaliteta i nalaza te s mnoštvom zemljovida koji prikladno dopunjuju tekst. Djelo obrađuje razdoblje od početka prvog tisućljeća prije nove ere do rimskog pokoravanja ilirske zajednice u 1. stoljeću.

'Opasne iluzije : Rodni stereotipi u međuratnoj Jugoslaviji’ Ida Ograjšek Gorenjak (Srednja Europa)

Knjiga 'Opasne iluzije : Rodni stereotipi u međuratnoj Jugoslaviji' predstavlja značajan doprinos istraživanjima rodne i ženske povijesti u Hrvatskoj, dosad zanemarenim temama u hrvatskoj historiografiji.

Tema ove knjige su rodni stereotipi i politika međuratne Jugoslavije u vezi s time. Pri tome se rodni stereotipi ne tretiraju kao kulturni otpaci, već ih se analizira kao kulturne proizvode koji nastaju pod utjecajem političkih i kulturnih procesa, ali i sami utječu na oblikovanje i usmjeravanje društvene stvarnosti. Koncepcijski je knjiga podijeljena u pet poglavlja kojima je poveznica potraga za vezom između rodnih stereotipa i realnih zbivanja.

Ida Ograjšek Gorenjak (rođena 1974) je povjesničarka, koja je završila je studij povijesti i češkoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje radi od 2001. godine.

'Sapiens: kratka povijest čovječanstva' Yuval Noah Harari (Fokus; preveo Predrag Raos)

Yuval Noah Harari doktorirao je na oxfordskome sveučilištu i predaje svjetsku povijest na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu. U središtu njegova znanstvenog interes dalekosežna su i općenita povijesna pitanja: Kako biologija utječe na povijest? Ima li pravednosti u povijesnom razvoju? Jesu li ljudi tijekom povijesti postali sretniji?

Harari je krajem ožujka gostovao u Zagrebu, predstavljajući svoju fascinantnu knjigu 'Sapiens: kratka povijest čovječanstva', koju itekako vrijedi pročitati. Ovaj povjesničar čovjeka gleda kao biološku vrstu, te onda ljudsku povijesti dijeli na četiri revolucije: kognitivnu, agrarnu, unifikacijsku i znanstvenu. 'Prve su ga tri stvorile. Četvrta bi ga mogla uništiti – ali ne nekakvom senzacionalnom kataklizmom.', stoji u najavi nakladnika Fokus komunikacije, a ako vas više zanima 'Sapiens' je već na policama hrvatskih knjižara.

'Pregled povijesti Izraela' Boris Havel (Antibarbarus)

Nakon što je prije dvije godine objavio zanimljivu i opsežnu knjigu 'Arapsko-izraelski sukob', povjesničar i politolog Boris Havel je sada hrvatskoj publici ponudio 'Pregled povijesti Izraela', knjigu koja nudi kronološki pregled židovske odnosno izraelske povijesti.

'Izrael, malena država na Bliskom istoku površinom približno jednaka Sloveniji, ishodište je dvije svjetske monoteističke religije, židovstva i kršćanstva. Zahvaljujući tome, dio povijesti koji pokriva izraelsko osvajanje i naseljavanje zemlje, ustanke protiv rimske vlasti, te razdoblje nastanka kršćanstva, vrlo je dobro poznat, često s naglaskom na različite teološke perspektive. Dvadeseto pak stoljeće, od kraja Prvoga svjetskog rata, a osobito od 1948. godine, uglavnom je predmet historiografskih i politoloških istraživanja.', napisala je u recenziji Havelove knjige Naida Mihail Brandl

'Pregled povijesti Izraela' donosi i brojne zemljovide, te i iscrpan popis literature. Prvi dio knjige je namijenjen općem čitateljstvu, dok se drugi bavi bilješkama koje bi druge povjesničare mogle potaknuti na daljnje istraživanje.

'Pax Americana na Jadranu i Balkanu' Vjekoslav Perica (Algoritam)

Podnaslov ove iznimno zanimljive knjige govori dosta o njezinoj tematici, ali definitivno ne otkriva sve: 'Mirovne misije SAD-a prema međunarodnoj historiografiji, popularnoj kulturi i kulturi sjećanja, 1919 - 2014.’ Knjiga Vjekoslava Perice ‘Pax Americana’ u našoj je historiografiji inovativna i po metodama koje provodi i po opsegu građe koju obuhvaća, a sve s ciljem da se istraži povijest američkih intervencija na Jadranu i Balkanu u posljednjih sto godina, dakle, tijekom razdoblja u kojemu se SAD pojavio i nametnuo kao nov imperij, pa potom i dominantna svjetska sila.

Intervencije koje Perica obuhvaća su tri: prva je, najmanje istražena i zato središnja u ovoj knjizi, ona splitska, kada je američka mornarica usidrena u splitskoj luci u okrilju međunarodnih snaga čuvala mir 1919.-1921. između Italije i novonastajuće države južnih Slavena. Zatim druga, ona poslije Drugog svjetskog rata, kada je američka uprava odigrala važnu ulogu u devetogodišnjoj Tršćanskoj krizi. I napokon treća intervencija, kada SAD nije mimoišlo ni sudioništvo u zaustavljanju ratova iz 1990-ih, s posebnim, zasluženim osvrtom na utemeljenje vojne baze Bondsteel na Kosovu.