Arsenijevićev Predator objedinjuje priče nekoliko junaka, a u cjelinu ih povezuje njihov zajednički društveno degradirani status, usamljenost i nemoć u globaliziranom urbanom svijetu, rekao je o romanu književni kritičar Robert Perišić te dodao da je riječ o globalizacijskoj priči o ništavilu u koje su bačeni likovi. U središnjoj i naslovnoj priči 'Predator' problematizira se sudbinu Kurda, žrtve Sadamova režima, koji postaje monstrum i agresor.

Arsenijevićev roman sugerira kako je odnos žrtve i zločinca (predatora) puno kompleksniji nego što se to na prvi pogled izgleda, rekao je filozof Srećko Horvat. Značaj mu je u tome što uspijeva pokazati da nije svaki zločinac samo zločinac i da nije svaka žrtva samo žrtva, kako je njihov odnos puno kompleksniji i oni ovise jedan o drugom, dodao je.
Kako stoji u opisu knjige, protagonist romana vjeruje u Anđela Pauna, po vjeroispovijesti je jezid, po nacionalnosti Kurd iz grada Halabje, državljanstvo mu je iračko, žrtva je Sadama Huseina i Sadamova rođaka Kemijskog Alija, zove se Nihil Musa i živi u 'svijetu bez Boga', kraće vrijeme se bori zajedno s pešmergama, nakon mnogo lutanja i nevolja privremeno se skrasi kao kuhar u azilantskom centru u Danskoj, odakle odlazi u S.A.D. gdje preko interneta pronađe TV-zvijezdu na zalazu Oahu Jima koji cijeli život jedva čeka nekoga tko će ga pojesti.

Na tu središnju i naslovnu priču zbirke Predator Arsenijević je na različite načine navezao ostale priče i tako stvorio romanesknu cjelinu koja suočava čitatelja s opakom komadinom vrlo suvremenog svijeta u kojemu je sve globalno povezano: protjerani Albanac s Kosova punker Dren Kastrati, bosanski junkie Hasan Halilović Dambo, prečasni Padraig O’Neill, irački isljednik, beogradski mangupi i berlinski anarhisti.

Arsenijevića pri tom više opčinjava lokalno, nesvodljivo i različito, nego globalna uravnilovka. Govor njegovih likova sa svih strana svijeta protkan je frazama na materinjem im jeziku (što nimalo ne otežava čitanje), a priče donose i lijep popis lokalnih jela, namirnica i običaja. I jednog kanibala, spomenutog nihilističnog Nihil Musu, kao i prosvijećeni gastronomski hedonizam, diktature, prvomajske demonstracije, ljubav, politiku, opsesije, narkomaniju, književnost…

Knjige Vladimira Arsenijevića prevedene su do sada na dvadesetak svjetskih jezika.