Književnost PIŠČEV ROĐENDAN

Besplatan posjet Krležinoj kući na Gvozdu

  • Autor: M.P.
  • 6.7.2009 15:05:16
  • 6.7.2009 14:11:59

U utorak, 7. srpnja, obilježava se rođendan najvećeg hrvatskog pisca prošloga stoljeća Miroslava Krleže, a tim povodom ulaz u Memorijalnu zbirku Miroslava i Bele Krleže na Krležinom Gvozdu 23 bit će besplatan za posjetitelje

Kuća u kojoj je Miroslav Krleža (1893 – 1981) živio sa svojom suprugom, glumicom Belom, za javnost je otvorena na dan obilježavanja 20. godišnjice Krležine smrti, 29. prosinca 2001. godine.

Tada je kuća, izgrađena 1928/29. po nacrtu poznatog arhitekta Rudolfa Lubynskog, dijelom popravljena nakon godina zanemarivanja i nakon što je zbog prokišnjavanja krova u njoj bila poplava.

SPOMENIK

Na Dubravkinu putu ispod Krležina Gvozda 2004. godine otkriven je spomenik Miroslavu Krleži autorice Marije Ujević – Galetović.

Ni tada nije uređena prema prvotnom planu restauracije, nego je popravljen samo jedan, prvi kat, na kojem je živio slavni umjetnički par, a kao razlog gradske vlasti navodile su neriješene vlasničke odnose. Jasno je i da ideološke razmirice političara te podijeljenost oko lika i djela slavnoga pisca nisu pogodovale da netko ozbiljno preuzme inicijativu za stvaranje memorijalnog centra u punom smislu, što, na koncu, veličina poput Miroslava Krleže i zaslužuje.

Ovako, danas je uređen samo njegov stan, prema idejnom planu iz 1988, čime je realizirana samo prva faza projekta. Trebalo je uslijediti i otvaranje Krležine radionice i studijske biblioteke, Scene Krležiane, turističko - komercijalnog sadržaja. Prijedlog takvog preuređenja zastupao je u osamdesetima odbor u sastavu Jure Kaštelan, Saša Vereš, Andrija Mohorovičić, Enes Čengić i Krešimir Vranešić te predsjednik odbora Božo Rudež.

Nakon osamostaljenja Hrvatske, HDZ-ova vlast zbog ideološkog nepoštivanja lika i djela Miroslava Krleže nije se prihvaćala posla obnove kuće, a ni u početku dvijetisućitih koalicijska vlast nije učinila obećano pred izbore, dakle nerealiziran je ostao cjeloviti projekt.

A što se ovoga stana tiče, tolika je masa stanova u historiji koji su razoreni i koji su bili nerazmjerno važniji nego moj i Belin dom. U čudnim našim prilikama, održavanje ovog stana znači veliku investiciju, a takvog faktora tko bi to financijski izveo, u mom slučaju teško da ima. Ali ako je nekome stalo da sačuva uspomenu na jednog pjesnika i jednu glumicu koji su živjeli tri decenija, neka to učini, riječi su Miroslava Krleže.

Očito je da nije pogriješio u procjeni gradskih vlasti koje su došle nakon njegova života. Vlasti koje ni dan-danas ne uviđaju da bi, ako već ne mare za pisca, trebale imati na pameti da je Krleža jedno od rijetkih imena za koje znaju inozemni čitatelji, potencijalni zagrebački turisti.

Memorijalni prostor Miroslav i Bela Krleža


  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
Promocija
Pročitaj više