Književnost STRANI NOVITETI

Romantika, trileri i 'obično ludilo' za ljetno čitanje

Sezona ljetnih odmora i ove godine nudi mogućnost krpanja dugova prema književnosti za sve one koji tijekom godine ne stižu čitati. Izdvajamo najnovije od strane književnosti, knjige koje su ovoga ljeta nezaobilazan acesoire za plažu

U duhu ljetne 'anticelulitne' sezone, mogli biste poželjeti nešto sasvim suprotno - priču o životu sumo hrvača. Knjiga 'U očekivanju potresa' (Disput) spisateljice Zinaide Lindén bavi se životom ruskog dizača utega Ivana Demidova. Kroz kombinaciju drame i duhovitog apsurda, švedska autorica piše o junaku 'nelijepa stasa i teških pokreta', njegovu trnovitom putu, djetinjstvu, raspadu SSSR-a kao i braka, psihičkom krahu i novom početku u zemlji izlazećeg sunca.

Algoritam
Knjiga o zabranjenoj ljubavi u vrijeme Drugog svjetskog rata
Za sve koji zabranjeno voće izbjegavaju u svakodnevnom životu, ono najslađe nudi djelo 'Žena kojoj sam čitao' (Algoritam) Bernharda Schlinka, prema kojemu je snimljen istoimeni film. Glavni lik Michael Berg pripovijeda o tajnoj ljubavnoj vezi koju je kao petnaestogodišnjak imao s misterioznom tridesetpetogodišnjom Hannom. Mladi Michael svakodnevno je Hanni čitao svjetske klasike, sve do jednoga dana kada je nestala bez traga i ostavila ga slomljena srca. Ponovno ju sreće godinama kasnije na optuženičkoj klupi, s listom nacističkih zločina.

U domaće knjižare stigao je 'Muzej nevinosti' (Vuković&Runjić), posljednji roman nobelovca Orhana Pamuka koji donosi priču o opsesivnoj ljubavi smještenoj u egzotični Istanbul. Iako mu je odabrana žena iz istog društvenog ranga, imućni Kemal zaljubljuje se u lijepu i siromašnu rođakinju. Nakon godina neuspješnog osvajanja, sve što mu ostaje su sjećanja na njihovu kratkotrajnu romansu i svojevrsni muzej umotan u pitanje gdje završava ljubav, a počinje fiksacija.

Duhovitu i potresnu priču o Moskvi 90-ih i svemu što ulazi u paket zvan tranzicija, od mafijaških obračuna, kriminala, seksa i instant bogataša, možete pročitati u knjizi 'Telefonske bajke' (Sysprint) književnika Ergalija Gera. Ergali Ger je najpoznatiji po provokativnoj pripovijetki 'Električna Liza' koju je napisao još u doba Sovjetskog Saveza i zbog koje je izbačen s dva fakulteta. Tamnu moskovsku zbilju zadnjeg desetljeća 20. stoljeća upotpunio je bajkovitom vanvremenskom ljubavlju, s dodatkom upečatljivog stilskog perfekcionizma.


Sličnih tema dotiče se i roman Tima Davysa 'Amberville' (Fraktura), koji uspoređuju s Orwelovom 'Životinjskom farmom'. Glavni lik plišanac Eric Medo, nekadašnji član zloglasnog kriminalnog miljea, vodi savršen život sve dok mu na vrata ne pokuca gangsterski glavešina Nicholas Golub i od njega zatraži posljednju uslugu jer se našao na zloglasnoj Listi za odstrel, za koju nitko nije siguran postoji li uopće.

Za ljubitelje trilera tu je napeto djelo T.C. Boylea 'Pričaj, pričaj' (Fraktura) o gluhonijemoj profesorici engleskog jezika koja je postala žrtva brutalne krađe identiteta, a za poklonike teze 'nekada je bilo bolje' tu je poluaotobiografsko djelo 'Livada Crnog Labuda' (Vuković&Runjić) trostrukog finalista nagrade Man Booker Davida Mitchella. Mitchell u prvom licu progovara o odrastanju trinaestogodišnjeg mucavca Jasona Taylora koji se pokušava afirmirati u društvu u vrijeme telefona s brojčanicima, Duran Durana i fudbalerki.

Što vidjeti, gdje putovati i što sve učiniti prije smrti pita se šesnaestogodišnja Tessa oboljela od leukmije u svjetskom hitu 'Prije nego što odem' (Profil) autorice Jenny Downham. Ima vremena tek za deset stvari, a prva od njih je seks. Daleko od patetike, Downham podsjeća na one stvari zbog kojih je vrijedno živjeti te provocira katarzu i promišljanje.

Profil
Postapokaliptična proza za ljetno čitanje
Na još veće uživanje u životu potaknut će vas i roman 'Cesta' (Profil), jednog od najcjenjenijih živućih američkih pisaca Cormaca McCarthyja. Nezaobilazno štivo svih poklonika priča katastrofe je okrutna i uzbudljiva odiseja smještena u postkataklizmičku Ameriku kojom putuju otac i sin. Od svijeta kakvog poznajemo ostao je samo debeli pepeo, zemljom vladaju kanibalizam i nasilni kultovi, a jedini saveznici su im ljubav i revolver s tri metka.

Nakon megahita 'Sjena vjetra' Carlos Ruiz Zafón je napisao novi roman 'Anđelova igra' (Fraktura) koji je u svijetu već postao bestseler. Istovremeno ispunjavajući jezom i ljubavnim žmarcima, Zafón donosi priču o književniku koji živi u napuštenoj palači u Barceloni 20-ih godina prošloga stoljeća. Kada jednoga dana dobiva ponudu da napiše roman koji može dotaknuti srce i razum, shvaća da je njegova tamna slika svijeta povezana s kućom u kojoj stanuje i misterioznom smrću prethodnog vlasnika. I ovoga puta pisano raskošnim jezikom, njegovo novo djelo čita se u jednome dahu. Bez obzira na dob i spol, bar ste jednom u životu zaigrali igru školice te na jednoj nozi skakutali do kredom iscrtanog kvadratića.

Jedan od noviteta koji ne biste trebali zaobići svakako je djelo argentinskog književnika Julija Cortázara koje je ime dobilo baš po toj igri. Cortázarove 'Školice' (Pelago) čitatelju nude razne načine čitanja, onaj konvencionalni - redom, ili slijedeći pravila putokaza skakati stranicama. Osim originalne strukture, roman odlikuje ludizam govora i stilova, humor i splet nadrealnog i realističnoga.

Ako vam se svidio film 'Milijunaš s ulice' nagrađen s čak osam Oscara, priču o ljubavi i sreći možete upotpuniti čitanjem istoimenog djela autora Vikasa Swarupa (Algoritam) prema kojemu je snimljena holivudska uspješnica. Mladić skromnog znanja i još oskudnijeg imovinskog stanja zaluta u kviz 'Tko želi biti milijunaš' i spletom okolnosti osvaja glavni zgoditak. Policija odlučuje propitati njegov uspjeh pod sumnjom da je varao, a on im priča svoju životnu priču.

Tu je i zbirka 'Priče o običnom ludilu' (Šareni dućan) Charlesa Bukowskog, prvi put objavljena 1972. u sklopu knjige 'Erections, Ejaculations, Exhibitions, and General Taies of Ordinary Madness'. Kao i mnoga druga njegova djela, i ove priče prožete su nekonformizmom, samoćom, neobičnim ljubavnim odnosima i omiljenim piščevim lajtmotivom – alkoholom.

Preporučamo i 'Žensku povijest svijeta - Tko je skuhao posljednju večeru?' (Novi Liber) autorice Rosalind Miles, koja piše o brojnim važnim 'bezimenim' ženama koje su dale svoj doprinos formiranju civilizacije, a historiografija ih je ignorirala.

Za kraj godišnjeg odmora i povratak u realnost, dobar izbor je knjiga o novcu i tome zašto oslikani papirići od pamtivijeka uspijevaju uzdrmati svijet. 'Uspon novca – financijska povijest svijeta' (Naklada Ljevak) djelo je vrsnog povjesničara Nialla Fergusona. Ferguson donosi priču u pozadini razvoja novca i financijskih sustava, krećući od njegova nastanka u drevnoj Mezopotamiji, do aktualnih kriza i njegove potpune vladavine. Dok jedni proklinju dan kada je stvoren, a drugi ga nemilice gomilaju, Fergusson mu pridaje zasluge za čovjekov napredak.



  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još