ADI GRANOV:

'U Marvelu mogu birati s kim ću surađivati'

28.10.2012 u 12:33

Bionic
Reading

S gostom festivala Crtani Romani Šou, bosanskim autorom koji živi u Engleskoj, razgovarali smo o njegovom radu na filmovima o Iron Manu i Osvetnicima, o tome kako se počeo baviti stripovima te kako izgleda njegov rad za Marvel, jednu od najvećih izdavačkih kuća

Adi Granov rodio se u Sarajevu, no tijekom rata seli se u Ameriku. Svoju profesionalnu karijeru započinje kao konceptualni umjetnik za Nintendo, radeći na igricama 'Bionic Commando' i 'Wave Race: Blue Storm'. Od 2003. godine crta za Marvel, i to za serijale poput Iron Mana, She Hulka, Inhumansa i Thora, prvenstveno radeći naslovnice. Priliku je dobio kada je počeo raditi na Iron Manu slavnog strip autora Warrena Ellisa. Taj angažman omogućio mu je prigodu da nacrta konceptualne ilustracije, akcijske scene i dizajn za oba filmova o Iron Manu te Osvetnicima, redatelja Jossa Whedona. Trenutačno živi u Velikoj Britaniji.

Pogledajte kakva je bila atmosfera na festivalu Crtani romani šouPogledaj cijelu fotogaleriju

S gostom ovogodišnje 15. konvencije o stripovima, Crtani Romani Šou, razgovarali smo o inspiracijama, radu za Marvel, suradnji s Warrenom Ellisom...
Koji su bili prvi stripovi koje ste čitali i kako je došlo do odluke da i sami postanete ilustrator?

Prvi stripovi su bili vjerojatno Disneyjevi stripovi koji su izlazili u bivšoj Jugoslaviji, a nakon toga Bonelli, Zagor... stripovi do kojih smo mogli doći. Kroz čitanje stripova zavolio sam crtež i odlučio vrlo rano da to mora biti moja karijera.

Mnogi stripaši iz ex Jugoslavije ostvarili su internacionalnu karijeru i rade za velike izdavačke kuće Marvel, Vertigo, DC Comics, Dark Horse Comics... Održavate li kontakte s nekima od njih i što je, po vašem mišljenju, omogućilo takav uspjeh?

Poznajem osobno svega nekoliko crtača, većinom iz Hrvatske i neki od njih su mi stvarno dobri prijatelji, tako da se često vidimo. Razlog međunarodnog uspjeha je, po meni, visoka razina umjetničkih škola i kulture općenito u državama bivše Jugoslavije. Isto tako i strip kultura, koja je ovdje bila jako popularna. Strip crtači ovdje su na nekoj višoj razini u usporedbi s crtačima u drugim zemljama i ima nešto posebno u njihovom stilu.

Postoji li u Marvelu globalizacijska politika: surađuje li kuća s brojnim strancima, tj. je li čest slučaj da u suradnji na stripu djeluju umjetnici iz raznih dijelova svijeta ili ipak i dalje dominantan utjecaj imaju američki stripaši?

U zadnjih deset godina, otkada postoji internet, granice više nisu važne što se stripa tiče. Većina nas radi tamo gdje živi, a živimo na raznim stranama svijeta. Trenutno živim u Engleskoj, a radim za Marvel u Americi, tako da stvarno nije važno mjesto stanovanja. No ipak, mislim da u SAD-u još uvijek ima više američkih strip crtača jer je to njihova kultura, oni su njen dio puno više nego mi. Francuska scena stripa je velika i Marvel želi surađivati s njihovim crtačima, no oni žele raditi samo francuske stripove jer je to dio njihove kulture. Ipak, te se granice razbijaju i ima sve više strip crtača koji rade za druge države.


Ilustracija i dizajn odijela Irona Mana
Što vas je najviše inspiriralo za rad na Iron Manu, na stilizaciji odijela i pripadajućim ilustracijama? Bavite se restauracijom i modeliranjem, koliko su vaši hobiji utjecali na konačan izgled Iron Mana?

Imalo je nešto utjecaja. To što sam radio bilo je kao crtanje za strip, ali samo na puno većoj skali. Volim unijeti sebe, svoj stil u neki lik, tako da sam Iron Manu pristupio na taj način još od kada sam krenuo crtati po pričama Warren Ellisa. Jon Fevrau, redatelj filma, vidio je moje radove i sviđali su mu se pa me pozvao da radim na filmu.

Možete li opisati suradnju s Warrenom Ellisom?

S Warrenom sam počeo raditi tako da nismo uopće komunicirali, ali nakon tri mjeseca smo se sreli i krenuli razgovarati. Nakon toga je promijenio svoj pristup našoj suradnji i krenuo pisati o stvarima o kojima bi razgovarali. Postao je pristupačniji. Ali on jako voli raditi sam, napiše, pošalje i ništa ga drugo ne zanima. Ali on je jedan od mojih najdražih scenarista tako da me ništa nije smetalo u radu s njim i ne bi me smetalo kada bih surađivao tako u budućnosti. Kako god on hoće, meni bi bilo drago.

Objašnjenje za laike: kako se odvija kreativan proces između scenarista i vas? Konkretno, dobijete li samo tekst i sami ga vizualizirate ili već postoji oslikani scenoslijed?

To uvijek ovisi o scenaristu ili projektu. Neki scenaristi vole raditi sami i ja dobijem gotov scenarij pa crtam. Neki su skloniji suradnji i možeš s njima razgovarati. Moj trenutni status u Marvelu je takav da mogu birati s kim ću surađivati, mogu i predlagati priče, pa Marvel zaposli scenarista kojeg odobrim, tako da tu onda ima puno više suradnje.

Kako tretirate pojam superheroja: je li povezan s mitologijskim, religijskim, mističkim ili adolescentskim kontekstom? Jesu li oni novi bogovi ili produžetak pubertetske narcisoidne projekcije?

Mislim da ima i jednog i drugog u superjunacima, mitologije i adolescentskog konteksta. No osobno mislim da su priče o superjunacima samo priče, uzbudljive, zanimljive, fantastične priče, no samo priče. Isto tako mislim da su mitologije zanimljive priče o nečemu što nije stvarno. Strip junaci možda jesu moderne mitologije, no što se tiče mog rada i mene, bitno mi je da radim zanimljive, dobre crteže. Neke filozofije iza tih tema me sada nešto previše ne zanimaju.

'Osvetnici'
Što mislite o trendu ekranizacije stripova u zadnjih 15 godina? Koje su po vama adaptacije uspjele, a koji su stripovi nepovratno 'izgubljeni' u lošim filmskim verzijama?

Stripovi daju nešto što je već napravljeno, što je uspješno, zato Hollywood voli filmske adaptacije stripova. Po uspješnosti stripa mogu procijeniti uspješnost filma. U prošlosti, strip adaptacije nisu bile dobre jer Hollywood nije poštovao taj neki osjećaj i temu stripa, nego su mu više pristupali na apsurdan način. No kasnije, pogotovo kada je Marvel otvorio svoj vlastiti studio, počeli su više poštivati strip i raditi filmove koji ne pokušavaju od njih napraviti nešto drugo, već samo film po predlošku dobrog stripa. Ali što se Hollywooda tiče, mislim da nikada nešto nije izgubljeno, uvijek snimaju nove pokušaje, promijenjene pristupe... ako nešto nije uspjelo, oni će ponovno pokušati. Ništa nije izgubljeno zauvijek. Recimo Batman, svi su mislili da je Batman izgubljen, uništen nakon što je 'Batman & Robin' izašao, a sad su Batmani među najuspješnijim filmovima zadnjih godina.

Zanimaju li vas osobno teme koje ilustrirate ili radite kao profesionalac? Koje bi projekt rado ilustrirali po svom izboru?

Mene zanima ako mogu nekako vlastiti stil unijeti u to. Ako mogu uzeti superheroja i napraviti ga na svoj način, taj me proces rada, dizajna i ilustracije zanima. U stripu ovisi tko piše, a tko crta. Ne pratim jedan lik, uvijek pratim razne umjetnike i scenariste jer će svatko od njih napraviti nešto zanimljivo s likovima, unijeti sebe u njih. Tako i ja pristupam radu, želim unijeti svoj stil i tu mi postaje zanimljivo.

Tko su po vama, najbitniji suvremeni strip autori, oni koji pomiču granice žanra?

Od scenarista Jodorowsky, Alan Moore, Ellis definitivno, Frank Miller, prije i Mike Mignola. Volim ljude koji unesu neki svoj glas, svoj svemir i pretvore nešto što je obična priča u vlasništvu velikih korporacija, a oni to na neki način pretvore u svoju priču. A od crtača, ima cijela jedna mlada generacija koja nadmašuje i neke velikane prijašnjih desetljeća, no teško mi je sada izdvojiti nekoga.

Što vas najviše privlači, a što vas odbija u vašoj profesiji?

Prednosti su to što je posao zanimljiv i nikada nije isti, uvijek nešto novo dobiješ. Isto tako, većina nas crtača radi sama za sebe i imamo slobodu, mogućnost da živimo gdje god želimo i naravno, uvijek mi je bila želja crtati za život tako da radim nešto što stvarno volim. A opet s druge strane, kada radiš sam za sebe, ponekad je teško naći motivaciju, odraditi posao koji trebam, pa malo igram igrice, surfam internetom. Kako nisi u uredu, nekada je teško nagovoriti samog sebe da radiš, a tu je i manjak kontakta s drugim ljudima u ovakvoj vrsti posla. Zna biti dosta samotno.