Književnost BALKAN POBIJEDIO MEĐUZEMLJE

Ivo Andrić potukao je Tolkiena u izboru za Nobela!

Švedski novinar Andreas Ekström u arhivima Nobelove nagrade istražio je tko su 1961. godine bili kandidati za Nobelovu nagradu za književnost, koja je tada dodijeljena Ivi Andriću. Među onima koje je žiri za Nobela odbacio nalaze se autori kao što su američki pjesnik Robert Frost, romanopisci EM Forster i Graham Greene te tvorac slavnog fantasyja 'Gospodar prstenova' J. R. R. Tolkien

Nobelova nagrada za književnost, najprestižnija te vrste na svijetu, uvijek je bila okružena velom misterije. Zbog toga i postoji interes javnosti kada se svake godine otvori arhiv s bilješkama i dokumentima koji otkrivaju proces odlučivanja i kandidate od prije pedeset godina. To znači da se ove godine dobio uvid u konkurenciju za Nobela iz 1961, kada je nagrađen veliki, tada jugoslavenski pisac Ivo Andrić.

Njuškanje po Nobelovom arhivu strast je švedskog novinara Andreasa Ekströma, koji je za Guardian ispričao da su, uz Andrića, u konkurenciji bili još i Britanac Graham Greene, koji je nakon glasanja žirija završio na drugom mjestu, te danska spisateljica Karen Blixen (najpoznatija po romanu 'Moja Afrika), koja je bila treća.

No, još su zanimljivije bilješke i stavovi tadašnjih članova žirija za Nobelovu nagradu, među kojima se tada najutjecajnijim smatrao profesor Anders Österling. On je bio naročito oštar prema J. R. R. Tolkienu, kojeg je nominirao kolega C. S. Lewis, inače autor fantasy klasika 'Narnijske kronike'. Österling je za 'Gospodara prstenova' napisao da 'nikako nije riječ o pripovijedanju najvišeg reda'. Dobro nije prošao ni britanski romanopisac Lawrence Durrell, 'zbog svoje manijakalne preokupacije erotskim stvarima', dok je Talijan Alberto Moravia proglašen 'monotonim'.

Američki pjesnik Robert Frost i britanski romanopisac E. M. Forster su pak diskvalificirani zbog starosti, što se, doduše, u međuvremenu promijenilo kada je riječ o odlučivanju za književnog Nobela, te je nagradu prije par godina dobila 87-godišnja Doris Lessing. Novinar Andreas Ekström objašnjava da se ni sada ne objavljuju svi dokumenti, nego je javnosti dostupan dio informacija koje se odnose na to tko je bio nominiran, tko ga je nominirao te s kojim se primjedbama u prvim raspravama koristilo.

Ivo Andrić je pak te 1961. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost uz objašnjenje da njegova proza 'sadrži epski naboj' kojim 'prati ljudske sudbine iz povijesti svoje zemlje'. Međuzemlje se, dakle, ne može mjeriti s Balkanom.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još