Za svaku je riječ potrebno odrediti barem troje: značenje, porijeklo i uporabu kako bismo se mogli pouzdanije kretati u gustišu značenjskog okoliša u kojem jedne pojmovne puzavice i povijuše urastaju u druge, uvijajući se i granajući se sve do kraja i novog izniknuća. Jer jezik je uvijek više od onoga što trenutno imamo ili u čemu se nalazimo. Uvijek je još nešto i ono drukčije. (Tomislav Ladan)

Knjigom 'Život riječi' poznati enciklopedist, književnik, poliglot i prevoditelj je otvorio skrovite postupke i proširio znanja o nastajanju riječi i imena u hrvatskom jeziku, priopćio je izdavač.

Knjiga se sastoji od trinaest središnjih razdjela u kojima je objašnjeno više od 2.000 riječi i pojmova, a njenu osnovicu čine tekstovi koji su ranije djelomično objavljeni u raznim medijima i u djelu pod naslovom 'Riječi'. Razdjelima je dodan zaključni tekst s razmatranjima esejističkoga karaktera.

Osnovni je cilj ove knjige golemo obavijesno blago što ga sadrže riječi (uključujući i proučavanje njihova porijekla i razvoja) učiniti ne samo dostupnim, nego i zanimljivim širokomu krugu kulturnih čitatelja, udahnuti životnu uporabnost formulama etimoloških rječnika koje su nerijetko hermetične, povezujući istodobno riječi i njihov razvoj s razvojem kulture i civilizacije, s razvojem društvenih institucija, kao i s materijalnim činjenicama izvanjezičnoga svijeta o kojem jezik govori. Za takav pothvat nije bilo dovoljno samo poznavanje leksikografije, leksikologije i etimologije kao čisto jezikoslovnih disciplina; bilo je nužno golemo autorovo enciklopedijsko znanje, a o njemu je prof. Ladan do sada već nebrojeno puta čitateljstvu pružio dokaze.

Tomislav Ladan (Ivanjica 1932. – Zagreb 2008.) bio je enciklopedist, književnik, poliglot, prevoditelj. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Na osobni poziv Miroslava Krleže dolazi u Zagreb 1961. i zapošljava se u Leksikografskom zavodu, gdje je od 1987. glavni urednik 'Osmojezičnoga enciklopedijskoga rječnika', a od 2001. glavni ravnatelj Zavoda.
Objavljuje kritike, eseje i prozu: od knjiga 'Zoon graphicon' (1962), roman 'Bosanski grb' (1990), 'Riječi' (2000), 'Etymologicon' (2006). Prevodi s latinskog (Augustinovo djelo 'O državi Božjoj' i 'Nova sveopća filozofija'), grčkog (Aristotelova djela 'Metafizika', 'Fizika', Nikomahova 'Etika', 'Politika') te djela s engleskoga, njemačkoga, švedskoga i norveškoga jezika. Dobitnik je većeg broja nagrada, među ostalima Goranove nagrade za književnost i Nagrade hrvatskih književnih prevoditelja.