Književnost SJEĆANJE NA VELIKOG PISCA

Andrea Zlatar oštro prozvala institucije na skupu o Krleži

'Središnje hrvatske kulturne institucije nisu se ovih dvadeset godina brinule o Miroslavu Krleži i njegovoj ostavštini', rekla je u svom prvom javnom ministarskom nastupu Andrea Zlatar u sjedištu Hrvatskog društva pisaca na 30. obljetnici Krležine smrti

'Što institucije rade na Krležinu godišnjicu? Popis je slab. Polažu se vijenci i održavaju komemorativni skupovi s jednim govornikom, s izuzetkom HDP-a u kojem se odvija radni skup', rekla je Zlatar. Potom je spomenula HAZU, DHK, Leksikografski zavod, NSK, pa i Muzej grada Zagreba koji je 29. prosinca ipak otvorio vrata Gvozda na šest sati.

Ministrica koja je kasnila na skup zbog inauguracijske sjednice Vlade pohvalila je Krležino kritičko mišljenje, rekavši da joj je žao što se skup nije održao u dvorani Lisinski, a spomenula je i da 29. prosinca samo varaždinski HNK ima Krležu na repertoaru, dok druga kazališta na programu imaju blagdanske priredbe.

Iako je dva sata strpljivo sjedio na prvom dijelu skupa, predsjednik Republike Ivo Josipović novinarima je kratko izjavio da je došao slušati pametne ljude. A među pametnima je prvo mjesto zavrijedio Viktor Žmegač, nesuđeni akademik, koji je istaknuo važnost Krležine estetike neidentifikacije, koja je u potpunoj suprotnosti s pop-kulturom u kojoj je identifikacija maksimalna. 'Mladi teško čitaju Krležu jer su premalo obrazovani i jer im nije razvijen senzibilitet', istaknuo je Žmegač, rekavši da svršetak Krležina romana 'Na rubu pameti' nema premca u modernoj europskoj književnosti. Žmegač misli i da se Glembajeve više ne može igrati integralno, ali da više pažnje treba posvetiti ranim dramama poput 'Kraljeva'.

Velimir Visković istaknuo je da ni Milan Begović, a još manje Mile Budak nisu mogli zamijeniti Krležinu poziciju u hrvatskoj književnosti, istaknuvši trud Zlatka Viteza i Histriona te Georgija Para oko Krleže u devedesetim godinama 20. stoljeća. Slavko Goldstein pozvao je HAZU na objavu kritičkog izdanja Krleže, makar do 2031. godine. Marka Grčića čudi to što je HDZ ignorirao Krležu, iako je Krleža i starčevićanac, dok je Krešimir Nemec pesimist u pogledu budućih čitatelja Krleže jer je on predstavnik visoke elitne kulture koja je danas bez zaštite. Po Nemecu je najpovoljnije razdoblje za kritičko čitanje Krleže bilo između 1914. i 1941. godine.

Kasnije se prešlo na monološku afirmativnu fazu, a onda i na skidanje kulta, što je započeo Igor Mandić. 'Ne odustajem ni od jedne rečenice iz knjige 'Zbogom, dragi Krleža'. Ubio sam sva svoja tri oca, pa i onog duhovnog, Krležu. Krleža je TNT. Bolje je ne kopati po njemu. 'Ja sam kopao i to sam jako platio', rekao je Mandić istaknuvši da nitko više ne može živjeti krležijanski antiklerikalizam, antimonarhizam i antinacionalizam.

U sklopu obilježavanja 30. obljetnice Krležine smrti predstavljene su trideset i četiri jedinice dnevničkih zapisa Miroslava Krleže 'Davni dani', pohranjene u književnikovoj rukopisnoj ostavštini u Zbirci rukopisa i starih knjiga u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Izložba Krležinih rukopisnih jedinica postavljena je u predvorju NSK. Izaslanstvo HAZU-a predvođeno akademikom Pavlom Rudanom položilo je vijenac na grobu najistaknutijeg hrvatskog književnog velikana. Krleža je, podsjetio je Rudan, bio potpredsjednik HAZU-a od 1947. do 1957. U cilju dostojnog obilježavanja Krležine smrti, bit će postavljena i izložba crteža akademika Josipa Vanište, najboljeg Krležina portretista.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još