Književnost GLUMICA U BOOKSI

Mira Furlan: 'Nisam i ne želim biti simbol'

Sinoć je u Booksi gostovala glumica Mira Furlan, koja je u prepunom knjižnom klubu predstavila knjigu tekstova objavljivanih u Feral Tribuneu 'Totalna rasprodaja' te se u ugodnom razgovoru s publikom osvrnula na vrijeme devedesetih kada je emigrirala iz Hrvatske

Mira Furlan nastupa javno u Zagrebu! Vijest o tome da će slavna glumica, bivša prvakinja HNK i zvijezda jugoslavenskog filma, nakon dva desetljeća opet izaći pred zagrebačku publiku - doduše u ulozi esejistice i u jednom književnom klubu, a ne na daskama koje život znače – trebala bi biti senzacija. U svakom slučaju, to je mislilo stotinjak ljudi koji su se sinoć oko 19 sati okupili u Booksi, napunivši je do kraja, čak toliko da je dio zainteresiranih ostao vani na hladnoći, pred staklenim vratima, jer unutra jednostavno nije bilo mjesta. S druge strane, profil publike je objasnio i zašto razgovor s Mirom Furlan nije bio senzacija, ali je zato bio i nešto više i nešto ljepše.

Booksu su, naime, napunili istinski obožavatelji i poštovatelji djela ove glumice, što očito ne uključuje predstavnike domaćeg teatarskog establišmenta, koji je vjerojatno na Gavellinom šanku tražio smisao na dnu čaše. Zato i vrijedi istaknuti dolazak mladog dramatičara Ivora Martinića, glumice Gordane Gadžić te mnogobrojnih predstavnika nezavisne kulture, koji su i lijepo pokazali kome i zašto Mira Furlan (i) danas nešto znači.

Zarko Basic/PIXSELL
Književnica i glumica zamijenile su uloge
Sve je započelo neočekivano, još jednom gošćom iznenađenja kada je kulturni Zagreb u pitanju. Riječ je o spisateljici Dubravki Ugrešić, koja je susret s Mirom Furlan otvorila sugestivno čitajući jedan od tekstova iz 'Totalne rasprodaje', posvećen raznolikosti emigrantskih sudbina. Kako Ugrešić reče, s obzirom da su danas u Hrvatskoj mnoge glumice preuzele spisateljski posao, sada će ona na trenutak preuzeti glumački, a svojom interpretacijom teksta je pokazala da to itekako umije.

Mira Furlan se pak prvo osvrnula na to kako je uopće počela pisati tekstove za Feral u drugoj polovici devedesetih, što je krenulo na inicijativu urednika ovog savršeno zloglasnog splitskog lista, Viktora Ivančića i Heni Erceg. 'Pisanje tih tekstova mi je zapravo promijenilo život, jer sam počela čitati novine, pratiti vijesti, tražiti teme. Htjela sam isprva biti dopisnica iz Amerike, ali sam na kraju pisala o svemu', rekla je Furlan, dodavši da ju je naročito opterećivalo, ali i poticalo na pisanje, postojanje redakcijskog roka. U 'Totalnoj rasprodaji', koju je objavio beogradski Samizdat B92, tekstovi iz Ferala nisu posloženi kronološki po datumu izlaženja, nego u svojevrsne tematske cjeline, od kojih su mnoge posvećene iskustvu života u Americi.

'Amerika te lupa po glavi i čini jakom', sažela je svoj dojam Mira Furlan, ipak naglasivši i da su bile vrlo varljive ideje koje su se o SAD-u gajile na prostorima bivše Jugoslavije: 'U bivšoj zemlji i sistemu, uvijek smo govorili da vani nema milosti, da je konkurencija grozna i da se treba boriti. Mislili smo da je to super te da mi ovdje zapravo ljenčarimo. Iz emigrantskog iskustva sada pak znam da je to bilo pogrešno, i da je za umjetnost i kreativnost jako važna egzistencijalna sigurnost.'

Otišavši iz Zagreba početkom devedesetih, nakon naročito brutalne i šovinističke hajke tjednika Globus, Mira Furlan se tako našla u poziciji počinjanja ispočetka preko Atlantika, a danas se može pohvaliti uspješnom glumačkom karijerom i u SAD-u, od čega je vjerojatno najprepoznatljivija njega uloga u hit-seriji 'Izgubljeni'.

Ipak, razgovor se ipak nije vodio o pitanjima glumačke karijere Mire Furlan, nego se – uz uključivanje publike – pretvorio u nešto mnogo intimnije: u susret jednog drugog Zagreba, nepovratno izgubljenog, ali i ponekad vrijednog nostalgičnog prisjećanja.

Netko je pak pred kraj lucidno primijetio da je Mira Furlan postala simbol, i negativan i pozitivan, za razne političke ideologije devedesetih, kao i njihovo transformiranje (odnosno kamufliranje) u proteklom desetljeću. 'Nije zdrava i ugodna pozicija biti simbol. Ja to nisam, a tako i osjećam. Proizvedena sam kao simbol devedesetih godina od strane jedne velike mašinarije', komentirala je Mira Furlan.

Zato se i gostovanje ove velike glumice u Booksi može smatrati uspjehom: neki ljudi su možda i došli zbog simbola, ali su dobili priliku donekle upoznati ljudsko biće imena Mira Furlan.

Intervju s Mirom Furlan
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još