GRAD TIN TINA

Bruxelles kao carstvo devete umjetnosti

25.10.2011 u 10:50

Bionic
Reading

Muzej stripa u Bruxellesu sigurno je jedna od najzanimljivijih kulturnih institucija glavnog grada Belgije, koja se itekako ponosi svojom bogatom tradicijom devete umjetnosti. Na više od četiri tisuće kvadratnih metara se čuva 40 tisuća primjeraka stripa, a cijeli muzejski kompleks godišnje pohodi oko 200 tisuća ljudi

Ovih je dana cijeli Bruxelles u znaku Tin Tina. Ogromni posteri najavljuju svjetsku premijeru filma koji je po strip-junaku Belgijanca Hergea snimio holivudski zlatni dečko (sada doduše od već 64 godine) Steven Spielberg

Belgijske su novine pune pak tekstova o filmu, ali podjednako i stripu koji ga je inspirirao, nečemu što se zapravo smatra nacionalnim blagom.

U svakom slučaju, Belgijanci se jako ponose svojim kreativnim doprinosom devetoj umjetnosti, što se može vidjeti i po zidovima zgrada u širem centru Bruxellesa. Naime, svako malo možete naići na velike murale na kojima su naslikane scene iz poznatih, većinom belgijskih stripova, koji zajedno čine gradsku šetnju pod nazivom Brussels Comic Strip Trail.

U izlozima knjižara su redovito oslobođena mjesta za strip-izdanja, a glavni grad Belgije se može pohvaliti i brojnim specijaliziranih knjižara za ljubitelje crtanih romana.

Belgija je također jedna od najvećih izvoznica stripova, pa se svake godine u ovoj europskoj državi tiska čak 40 milijuna primjeraka različitih stripova, od čega se 75 posto izvozi.

U sve to se savršeno uklapa Muzej stripa, u sastavu velikog Belgijskog centra stripa, koji zauzima 4.200 metara kvadratnih u zgradi iz razdoblja art noveau iz 1906. godine, arhitekta Victora Horte. Naravno, jedan je dio muzeja posvećen isključivo Tin Tinu, sa stalnom izložbom Hergeovih originalnih crteža, ali i postavkom koja dokumentira promjene crtačkog stila tijekom godina, kao i sve veću sofisticiranost u pripovijedanju.

U sefovima muzeja ima još i sedam tisuća originalnih crteža Tin Tina, no u arhivi se čuvaju i brojni drugi stripovi. Osim Hergeova remek-djela, u Muzeju stripa se može otkriti i da su štrumfovi belgijska kreacija, kao i komični kauboj Lucky Luke ili čudna životinja Marsupilami.

Zbog toga se Belgijanci vole pohvaliti činjenicom da su država s najviše umjetnika stripa po kvadratnom metru, s obzirom na to da se u briselskom Muzeju stripa čuvaju i djela čak 700 različitih domaćih autora, te se u vodiču ističe 'da je baš u Belgiji strip iz popularnog medija u umjetnost'. Jedan dio stalne postavke se zato bavi praktičnom stranom crtanja stripa, te posjetiteljima muzeja nudi prikaz od prve crte na papiru pa sve do konačnog koloriranja figura. Kako bi se pak pokazalo da je strip i danas vitalna umjetnost, posebna galerija Muzeja stripa je posvećena svježim izdanjima.

Muzej stripa

Posebna je izložba posvećena radu belgijskom crtača Boba de Moora i njegova odnosa prema moru, na kojem je smjestio neke od svojih najboljih radova. On je neko vrijeme bio suradnik već spomenutog Hergea, s kojim je 1956. plovio na brodu Reine Astrid po Sjevernom moru, i to baš u misiji istraživanja za epozodu Tin Tina objavljenu pod naslovom 'Morski psi Crvenog mora'. Od tada De Moor crta more i svoje junake, poput najpoznatijeg - brodskog sobara Corija – smješta na pučinu te slike morskog plavetnila, jedara zategnutih od vjetra i brodova u pokretu dominiraju autorovim vizualima.

Osim što se nude raznolike umjetničke i historiografske postavke, belgijski Muzej stripa ima i posebnu prostoriju u kojoj jednostavno možete sjesti i pročitati na miru svoje omiljene sveske. Ona je pak dio velike biblioteke, vjerojatno najveće biblioteke stripa na svijetu, koja nudi i online pretraživanje svih naslova. Muzeja Reading Room zato ima oko tri tisuće stripova, i to na 36 različitih jezika svijeta.

U svakom slučaju, kulturna institucija koju itekako vrijedi posjetiti, između ostaloga i da se nauči kako se na pravi način promovira i štiti vlastita umjetnička baština. Jedino treba navratiti do Rue des Sables 20 u Bruxellesu.