Književnost ZA BIBLIOFILE I KOLEKCIONARE

Rijetke i stare knjige izložene u Mimari

  • Autor: Ana Sorić
  • 20.7.2011 10:06:58
  • 20.7.2011 9:00:00

Muzej Mimara pripremio je književno-umjetničku poslasticu za sve filateliste i zaljubljenike u stare i rijetke knjige. Izložba Ex libris Kezele nudi pregled izdanja poštanskih maraka Republike Hrvatske, a popraćena je knjigama, dokumentima, zemljovidima, artefaktima i fotografijama iz bogate obiteljske zbirke Kezele

Do nedjelje, 24. srpnja, u muzeju Mimara posjetitelji mogu doživjeti dašak hrvatske prošlosti kroz privatnu zbirku rijetkih i starih knjiga obitelji Kezele.

Nalaze se tu rijetkosti kakve je gotovo nemoguće vidjeti, primjerice zbirka glagoljice, djela Ruđera Boškovića, Fausta Vrančića, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, 'Gazophylacium' Ivana Belostenca, djela Marka Marulića, Frane Petrića, Petra Katančića, kao i knjige Matije Divkovića tiskane bosančicom. Zanimljiva je i prva hrvatska dječja knjiga 'Mailssi Robinzon', izdana 1796. godine u Zagrebu, koju je s njemačkog preveo Antun Vranić.

Osim rijetkih knjiga i poštanskih maraka koje prate priču, na izložbi možete vidjeti i fotografije Toše Dabca iz ciklusa 'Hrvatsko selo 1941-1945'.

Sakupljačka strast prisutna je u obitelji Kezele već šest desetljeća, ali kako kažu sami vlasnici zbirke, stare su se knjige počele prikupljati 1978. godine, nakon rođenja sina Nikole i nakon što su nastali uvjeti za stvaranje zbirke.

Zbirku su izlagali već više puta, od 1997. godine, u raznim hrvatskim mjestima i gradovima, od Zadra i Krka, preko Gospića i Karlovca, do Varaždina i Osijeka. No izložba u Zagrebu donosi novitet – povezuje filateliju i bibliofiliju.

Cilj ove izložbe je prikaz izdanja poštanskih maraka Republike Hrvatske kao obilježja njezine povijesti, prirodnih i kulturnih vrijednosti, a kao poveznicu između izdanja maraka i zbirke obitelj Kezele navodi nekoliko primjera: uz marku puštenu u promet 9. studenoga 1994. povodom 400 godina rođenja Ivana Belostenca izložen je njegov rječnik 'Gazophylacium' iz 1740. godine, uz marku iz 2002. objavljenu povodom 250 godina prve hrvatske matematike, izložena je 'Arithmetika horvatska' iz 1758. Mihalja Šiloboda-Bolšića, a uz marke objavljene 22. travnja 2009. u spomen znamenitim Hrvatima izložen je 'Dictionar' iz 1670. godine Juraja Habdelića.

Kažu da im je, kao i svakom skupljaču, san naći knjige na egzotičnim mjestima, no stvarnost je puno drugačija i na nesreću jednostavnija - zbirka se stvara isključivo marljivim obilascima antikvarijata, sudjelovanjima na aukcijama i slično.

Premda je zbirka obitelji Kezele iznimno vrijedna, a kako sami kažu, knjige su za skupljače kao djeca pa za gotovo sve postoji isti senzibilitet, ipak su izdvojili nekoliko rijetkosti koje bi svaki zaljubljenik u knjigu trebao pogledati: zbirka glagoljice, djela Ruđera Boškovića, Habdelića, djela bosanskih franjevaca, Mihalja Šiloboda-Bolšića, Palmotića, Anice Bošković, Frane Petrića te četiri knjige Marka Marulića. U posjedu su i dviju inkunabula od kojih je jednu tiskao Gregorius Dalmatinus 1483.

'Cilj nam je svojim fundusom prezentirati bogatstvo hrvatske kulture, a nagrada nam je što smo na tim izložbama upoznali prekrasne ljude koji su nam i dan-danas dobri prijatelji', kažu Kezele.

Na pitanje kakva je situacija u Hrvatskoj za kolekcionare te postoji li neka organizacija koja brine o kulturnoj baštini tog tipa, Kezele odgovaraju: 'Nažalost, hrvatski bibliofili nisu organizirani pa su prepušteni sami sebi. Znači, problem je s informacijama, posebno u pogledu cijena, edukacije, publikacija itd.'

Nikola Kezele
Primjer s radionice glagoljaške kaligrafije
Nikola Kezele
, mlađi kotačić ove skupljačke obitelji, povremeno održava i radionice glagoljaške kaligrafije po knjižnicama i likovnim galerijama. Svojim radionicama glagoljaške kaligrafije ulazi nakratko u arhaični i mistični svijet hrvatskog srednjovjekovlja.

Glagoljica dolazi od riječi glagoljati, što na staroslavenskom jeziku znači govoriti. Svrha radionice je približiti taj svijet hrvatske glagoljaške kulture i baštine kroz samo pisanje glagoljice.

Glavni naglasak radionice je uvijek na kaligrafiji. Kaligrafija je tehnika lijepoga pisanja rukom uz pomoć pera i tinte, ona daje svečanost pisanom tekstu i ugodna je oku. Na radionici polaznici uče tehniku pisanja hrvatske uglate glagoljice iz 14/15. st. kojom su se u to doba pisali kodeksi kao što su Hrvojev misal, Misal kneza Novaka i slično, a završava se izradom vlastitih slika i pisanjem tekstova.

Osim daljnjeg rada na zbirci, obitelj Kezele u planu ima izdavanje dobre hrvatske bibliografije koja bi barem budućim kolekcionarima mogla pomoći ili odrediti smjernice.

Izložbu možete pogledati u Muzeju Mimara u Zagrebu do 24. srpnja, svakog dana od 10 do 19 sati.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još