Književnost AUGUST KOVAČEC:

Srpska agresija se nastavlja drugim sredstvima

Akademik August Kovačec, u povodu priopćenja glavnog i odgovornog urednika edicije 'Deset vekova srpske književnosti' i člana SANU-a Mire Vuksanovića, rekao je danas da 'ta izjava samo pokazuje da se srbijanska agresija na Republiku Hrvatsku nastavlja u duhu Memoranduma SANU, ovaj put nešto rafiniranijim, ali u kulturnom smislu jednako sirovim sredstvima, te s tom razlikom što je ovaj put agresijom zahvaćena i Crna Gora'

'Srpskim znanstvenicima nitko ne može osporiti pravo na to da proučavaju djela pismenosti i književnosti Dalmacije, Dubrovnika i Boke kotorske - kao djela zajedničke europske i svjetske kulturne i književne baštine - i da u njima uživaju. To pravo nitko ne može osporiti ni Kinezima, ni Norvežanima ili Albancima. To pak srpske 'znanstvenike' (jer se znanstvenici bez navodnika takvim metodama ne služe) ne ovlašćuje da prisvajaju tuđu pismenost i književnost', izjavio je akademik Kovačec, tajnik Razreda za filološke znanosti HAZU-a, upitan za komentar jučerašnjeg priopćenja glavnog urednika Izdavačkog centra Matice srpske.

Miro Vuksanović
, reagirajući na izjavu hrvatskog ministarstva kulture, priopćio je jučer kako 'nije logično, pogrješno je, po sadašnjim važećim političkim i nacionalnim atribucijama razvrstavati dubrovačku i bokokotorsku književnost' te da je dubrovačka književnost 'i hrvatska i srpska', jer je 'zajedničko naslijeđe starijih narodnih govora, odnosno štokavskog narječja kao osnove suvremenoga književnog srpskog jezika'. Povezujući dubrovačku književnost s 'istočnogercegovačkim govorima', Vuksanović tvrdi da je izvorno nastala 'na narodnom štokavskom, a ne na čakavskom i kajkavskom narječju'.

Po Kovačecovim riječima dobro je poznato da se npr. dubrovački književni jezik 16. i 17. stoljeća izravno funkcionalno naslanjao na književni hrvatski jezik ostatka Dalmacije, a ne na pučki folklorni 'istočnohercegovački govor'. Opće je poznato da je književni srpski jezik do 18. st. bio (isključivo) slavenosrpski i ruskoslavenski, a nikako neki jezik na osnovi pučkih govora, pa ni na osnovi istočnohercegovačkoga, dodao je.

'Tzv. dvojna pripadnost književnika (protiv volje tih književnika) za srbijanske je djelatnike iz Matice srpske i SANU-a samo nov izgovor za otimačinu tuđega, ali ni Držić ni Gundulić jednostavno srpski pisci nisu i ne mogu biti. Gospodo, ne bi vam bilo na štetu malo profesionalnoga i ljudskoga poštenja. Ili vam je stalo (vama i vašim zaštitnicima) do toga da Hrvatima nikada ne možete pogledati u oči', kaže Kovačec.

Tvrdi da memorandumska književnojezična agresija samo okreće oštricu austrijskoga i austrougarskoga 'Drang nach Osten' prema sjeverozapadu. U tu je agresiju uključeno i ograničavanje hrvatskoga na kajkavski i na čakavski, napominje.

'Slovinski jezik' ne može biti zajednički već zato što je slovinski, jer ga tako Srbi ne zovu, a i ne izgovaraju. Osim toga, badava vam trud, gospodo, jer prosječni obrazovani Srbin ionako niti Držića niti Gundulića ne može (i to ne samo iz jezičnih razloga) razumjeti', kaže akademik Kovačec. Dodaje kako 'mjesto da grade svoju bolju prošlost, srpskim slovesnicima bilo bi korisnije graditi bolju, čestitiju i osvajanjem tuđega manje opterećenu budućnost'.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još