Književnost ZNANSTVENA FANTASTIKA

Paraleleni svijet SF fandoma

Na trećoj mjesečnoj tribini SF u Booksi, koju vodi ugledni hrvatski znanstvenofantastični autor Aleksandar Žiljak, govorilo se o tzv. fandomu, odnosno manje ili više fanatičnim obožavateljima znanstvene fantastike, kojih u Hrvatskoj i nema baš malo

Za sve je zapravo kriv Hugo Gernsback. Ovaj Amerikanac luksemburškog porijekla pokrenuo je između dva svjetska rata časopis Amazing Stories, posvećen znanstvenoj fantastici, u kojem je – doduše, bez dozvole autora – objavljivao priče Julesa Vernea i H. G. Wellsa. No osim etabliranim SF autorima, Gernsback je stranice svojeg časopisa otvorio i nepoznatima, naročito drugim obožavateljima znanstvene fantastike, koji su se pomoću Amazing Stories počeli međusobno povezivati. Prva SF-konvencija, pod nazivom Worldcon, održana je 1940. godine u New Yorku, koji je tada ugostio i Svjetsku izložbu.

U Hrvatskoj je SF (što je skraćenica od science fiction, iako domaći fanovi govore i o spekulativnoj fikciji) procvjetao sedamdesetih godina prošlog stoljeća te se i do danas održao, zahvaljujući ponajviše entuzijazmu najvećih fanova, ali i publici koja se kroz godine bez prestanka obnavlja. Dva su ključna događaja iz sedamdesetih: prvi je sajam SF-a koji se 1972. održao u zagrebačkom Studentskom centru, a onda je četiri godine kasnije izašao prvi broj časopisa Sirius, koji je odgojio generacije ljubitelja znanstvene fantastike. Uskoro je pokrenuto i društvo SF fanova Sfera, koje uspješno djeluje i danas, ponajprije kroz organiziranje najveće i najstarije znanstvenofantastične konvencije na ovim prostorima, popularnog Sferakona.

To su bile samo neke od stvari koje su se mogle saznati na tribini o fandomu u Booksi, na kojoj su govorili Aleksandar Žiljak, urednik SF fanzina Parsek Boris Švel i Petra Bulić iz Sfere. U nešto više od sat i pol priče, koja je uključivala i pitanja publike, troje SF fanova predstavilo je različite skupine unutar raznolikog i velikog svijeta znanstvenofantastičnih fanatika, te se osvrnulo na činjenicu da je Hrvatska zemlja u kojoj ima mnogo zaljubljenika u SF. Kako je naglasila Petra Bulić, domaće SF konvencije, od kojih su najistaknutiji zagrebački Sferakon i pazinski Istrakon, privlače svake godine i više od tisuću posjetitelja, što je u državi od četiri i pol milijuna stanovnika odličan omjer.

Primjerice, Poljaci su također ludi za SF-om, no njihove konvencije privlače otprilike jednak broj ljudi, što je ipak malo za mnogoljudnu zemlju poput Poljske. Također, već spomenuti Worldcon, koji se većinom održava u Americi, može se pohvaliti s maksimalno pet tisuća posjetitelja.

Snaga fandoma u Hrvata definitivno ovisi i o tome što se SF manifestacije održavaju u kontinuitetu već desetljećima, iako su neke s vremenom nestale, ali su se zato pojavile neke nove. Konvencije omogućavaju povezivanje fanova, ali tu važnu ulogu igraju i fanzini poput Parseka, koji je dosad izašao u više od stotinu brojeva. Mnogi su fanovi tako prošli put od isključivih konzumenata znanstvene fantastike, preko stidljivih autora u fanzinima, pa sve do književnih zvijezda te scene, ispričao je urednik Parseka Boris Švel. Treba naglasiti da se sve u fandomu radi volonterski, a goste tribine se pitalo i o tome postoji li svojevrsna etika fandoma. Odgovor je da postoji, a da joj je temelj solidarnost.

U svakom slučaju, raznoliki hrvatski SF fandom, u kojem mjesta ima za sve, kao i hrvatska znanstvenofantastična produkcija, ponajviše prozna, čine se kao pomalo zanemarenom temom, koju je aktualizirala serija tribina SF u Booksi. Sljedeći put, početkom svibnja, govorit će se o utjecajnim časopisima, poput Siriusa ili kasnije Future, što će biti prilika za mnoge da u Hrvatskoj otkriju jedan cijeli novi paralelni svijet.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još