tportal.hr

Zagreb
+11
Osijek
+10
Pula
+15
Rijeka
+16
Zadar
+13
Split
+15
Dubrovnik
+14

NEPOSTOJEĆE KNJIGE DUNJE BROZOVIĆ

Nevjerodostojnom biografijom do članstva u HAZU

Kad je Dunja Brozović Rončević primljena u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, njena knjiga uzeta je kao bitna referenca, no ni sedam godina nakon što je ravnateljica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje primljena u HAZU, knjiga sufinancirana iz proračuna nije izišla iz tiska

Datum objave:
9.2.2011 7:00

Zadnja izmjena:
9.2.2011 9:49

Dunja Brozović Rončević, kćerka pokojnog jezikoslovca i akademika Dalibora Brozovića, primljena je u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti kao član suradnik u Razredu za filološke znanosti za mandata ravnatelja HAZU-a Milana Moguša. U njezinoj znanstvenoj biografiji u Ljetopisu HAZU-a iz 2004. navode se 32 objavljena znanstvena rada i pet knjiga, od kojih dvije autorske. Za obje stoji da su u procesu nastanka: za knjigu 'Hrvatska hidronimija', Zagreb, 2004. navodi se da je u tisku, a za 'Hrvatsku retrospektivnu onomastičku bibliografiju (1970.-2000.)' da je u 'završnoj redakciji'. Otada je prošlo gotovo sedam godina, a nijedna od dviju knjiga navedenih u članku kojim je obrazloženo njezino primanje u HAZU nije izišla iz tiska.

Knjiga na čast

U spomenutom Ljetopisu 'Hrvatska hidronimija' uzeta je kao primjer na kojem je demonstrirana važnost znanstvenog opusa Dunje Brozović Rončević te je knjiga dobila adoracijski intoniran osvrt. Prema neslužbenim informacijama, napisao ga je akademik Petar Šimunović, tajnik Akademijina Razreda za filološke znanosti i nositelj počasnog zvanja zaslužnog znanstvenika na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. U članku se navodi da je riječ o 'kapitalnom djelu hrvatske onomastičke literature i s metodološkoga, interdisciplinarnoga, sadržajnoga, etimološkoga i nacionalnoga gledišta', a 'knjiga ne čini samo čast autorici nego cjelokupnoj hrvatskoj onomastici' (grani lingvistike koja izučava značenje i nastanak vlastitih imena).

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje za 'Hrvatsku hidronimiju' je kao izdavač dobio novac od Ministarstva znanosti obrazovanja i športa, koji je u slučaju neizdavanja knjige trebao biti vraćen Ministarstvu. Iz MZOŠ-a smo doznali da je knjiga uredno prošla redovitu proceduru, stručnu prosudbu te je Ministarstvo uredno i na vrijeme zaprimilo i završno izvješće, uz koje treba biti priložen dokazni primjerak knjige, račun tiskare i pisani izvještaj o troškovima. Međutim, MZOŠ-u je dostavljen rukopis knjige.

LESAROVA JEZIČNA INICIJATIVA

Predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar lani je predstavio prijedlog Zakona o javnoj uporabi hrvatskoga jezika, a njegovu inicijativu podržala je i Dunja Brozović Rončević sudjelujući na tribini organiziranoj tom prigodom. Potrebu za donošenjem Zakona ilustrirala je primjerom imenovanja filmskih festivala u Hrvatskoj, o čemu je i ranije govorila. Pozvala je Ministarstvo kulture da odbije financirati festivale poput Motovun film festivala, Zagreb film festivala i Pula film festivala sve dok ih organizatori ne nazovu u duhu hrvatskog jezika.

Dunja Brozović Rončević ponudila nam je na uvid priređeni rukopis 'Hrvatske hidronimije', a za drugi naslov iz bibliografije kazala je da se radi o knjizi koju je radila u suautorstvu s kolegicom koja se 2003. odselila u Njemačku i više nije u znanosti te su odlučili te materijale pripremiti kao bazu podataka i, kada tehnički uvjeti to budu dopuštali, objaviti na internetu, a ne u obliku knjige. Autorica je potvrdila da je knjiga 'Hrvatska hidronimija' trebala biti objavljena 2004. ili 2005. godine, no to se nije dogodilo jer je postala ravnateljicom Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje pa je bila zaokupljena 'kompletnim preustrojem Instituta, izradom svih pravnih akata, dovršavanjem i objavljivanjem niza knjiga koje su stajale godinama'.

Ovrhe zbog božićnice

'Sredstva za knjigu 'Hrvatska hidronimija', kao i za niz knjiga koje su trebale biti objavljene 2004. i 2005. skinuta su s računa Instituta ovrhama po tužbi za božićnice iz 2001. Ta sredstva za knjige, znanstvene projekte, terenska istraživanja i drugo do danas Ministarstvo nije refundiralo Institutu te stoga te knjige i ne mogu biti objavljene', rekla je Brozović Rončević.

No sve to nije predstavljalo zapreku da neizdana knjiga ima pripadajući ISBN broj i UDK oznaku, koje je izdavač dobio od Nacionalne i sveučilišne knjižnice. U NSK-u taj broj nije zabilježen i pod njim nije zaveden nijedan naslov. No to je već u domeni problema NSK-a, koji ISBN može dodijeliti izdavaču kad pokaže naslovnicu i impresum knjige. Brozović je pojasnila da je pogreškom tadašnje tajnice za nekoliko knjiga tada tražen CIP broj od NSK-a, a tajnica je to zatražila unaprijed zato što je odlazila na višemjesečno bolovanje, iako se to obično radi pred sam tisak.

Spomenimo da je na neregularnosti još 2007. upozorila Anja Nikolić Hoyt, zaposlenica Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU, pišući o slučaju na stanicama portala Connect koji okuplja znanstvenu zajednicu. Dunja Brozović Rončević tada joj je odgovorila opravdavajući se nagomilanim obavezama pa se o slučaju više nije raspravljalo.

Presedan bez premca

Iz navedenog se zaključuje da je članica HAZU-a, ravnateljica Instituta, do lani članica i zamjenica predsjednika Upravnoga odbora Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj RH, članica Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika pri MZOŠ-u, predavačica na doktorskim studijima Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Zadru te na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru u svojoj znanstvenoj biografiji prilikom primanja u HAZU imala dvije autorske knjige koje nikada nisu ugledale svjetlo dana.

Unatoč tome što je znanstvenica publicirala mnoštvo znanstvenih radova, a suautorica je i u vrijednom izdanju 'Hrvatskog enciklopedijskog rječnika' (Novi Liber, Zagreb, 2002), ovaj slučaj predstavlja presedan. To ne mora biti razlogom eventualnog neprimanja znanstvenice u HAZU ili na radna mjesta na fakultetima, ako drukčije nije predviđeno propisima, no nije uobičajeno da znanstvenica svjetskog utjecaja u biografiji ima nepostojeće knjige. Prema riječima Dunje Brozović Rončević, za izbor u zvanje viši znanstveni suradnik trebalo bi imati minimalno 18 bodova, a ona je imala preko 80 bodova.

Pitanje je kako to da se nitko u HAZU dosad nije zapitao gdje su knjige navedene u njihovom Ljetopisu, s obzirom da ih na to obavezuje Statut u kojem stoji da su članovi suradnici dužni, pored godišnjih izvještaja, dostaviti razredu pregled svoga rada u proteklom izbornom razdoblju.

Sviđa ti se članak? Preporuči ga prijateljima!


Kultura Promo

tportal.hr

tportal

Vedrana Knežević

Književna kritika

  • Raskošna propast talijanske aristokracije

  • Čudesan podvig Stipe Božića

  • 'Jamerika' - raspršena verzija crtanog romana

  • Koja je uloga fotografa u ratnohuškačkoj propagandi?

  • Što znači stalno kroz život čitati jednu knjigu

  • Jergovićev obiteljski roman je književni događaj

  • Čega se sjećamo kada se sjećamo vlastite prošlosti

  • Jesen našeg vijeka

  • Od umješnosti do umjetnosti riječi

  • Vrtlarev roman koji nećete ispuštati iz ruku

Sve kritike

Važno: Rubrike, Sex files, cura i frajer dana i crna kronika mogu sadržavati sadržaje koji nisu primjereni osobama mlađim od 18 godina. Osobama mlađim od 18 godina se savjetuje posjet ovim rubrikama jedino i samo uz nadzor punoljetne osobe.
Tportal je član Hrvatskog vijeća za medije. HVZM je samoregulatorno tijelo koje prati i sankcionira kršenja novinarske etike.
Saznajte više na http://www.hvzm.hr/
vijece@hvzm.hr