Književnost HUMANISTIČKA OPORUKA

Profil izdao 'Trinitas' Ivana Supeka

  • Autor: tportal.hr
  • 5.1.2011 10:55:46
  • 5.1.2011 10:11:48

Trinitas završava pjesmom − svojevrsna je to oporuka Ivana Supeka (1915. - 2007.), hrvatskog intelektualca koji je djelovao i promišljao svjetski.

U svojim posljednjim ogledima taj protivnik determinizma piše o prožimanju kvantne teorije i umjetnosti, a kaopromicatelj razoružanja, zaštite prirode i socijalne pravde iznosi načela i predlaže postupke, od makroregionalizacije do jačanja amaterizma, kako bi se preobrazio globalni poredak i spriječila apokalipsa.

Naime, 'nije više dovoljno samo iznijeti sve promašaje neoliberalne doktrine, kojoj jamačno otkucavaju posljednji trenuci, nego treba sve dobro iznova promisliti i ocrtati novo viđenje svijeta sigurnosti, slobode i pravde. Taj se epohalni pothvat može poduzeti jedino kroz jedinstvo filozofije, znanosti i umjetnosti – trinitasa naše duhovnosti i čovječnosti, naravno, uz sudjelovanje svih ljudi dobre volje.'

Supek se i u desetom desetljeću svojega života potvrdio kao kozmopolitski humanist i enfant terrible hrvatske intelektualne scene. Trinitas će jedne provocirati svojom utopijom, a druge poglavito odnosom prema Crkvi i uopće religiji te ocjenom mnogih uglednika.

'Problem nije primarno u tome, iako je i to važno, jesu li znanstvenici dobri, zli ili ravnodušni, nego djeluju li u njihovu istraživanju moralna načela. Očito je etički irelevantno hoće li kemičar pronaći ovakvu ili onakvu strukturu molekule. Međutim, otkrivati istinu bez obzira na dogme, paradigme, autoritete i vlastiti udes, jedan je od najdubljih moralnih imperativa.

Supek u Trinitasu piše: '...danas se može bilo što napisati, a da to nema nikakvih posljedica za autora, ali niti učinka u društvu. Pa zašto da onda književnik uopće ima uvjerenje? Kad su ionako sve ideologije okončale u blatu. Zar ne preostaje piscu ništa drugo nego da prepričava dnevne ili povijesne anegdote, tek da zabavlja čitatelje i pribavi sebi slavu i novac? Pritom on ne shvaća da je upao u stupicu ovog globalizma koji je kapitalistički fundamentalizam sa slobodnim tržištem i profitom učinio banalnom nužnošću. A uistinu, to je također jedna ideologija totalitarizma, i to najpodmuklija, jer je posve obezvrijedila sve ideje i ideale.' To je napisao čovjek snažnih humanističkih
ideala čija je knjiga Opstati usprkos bila spaljena, a Extraordinarius, zacijelo njegov ponajbolji roman, bio je „povučen iz prodaje”. Supek je objavio više od 40 drama, udžbenika, monografija i drugih knjiga. Djela su mu prevođena na strane jezike, a zbog Supekove dugogodišnje nepoćudnosti u bivšoj državi, Krivovjernik na ljevici i Krunski svjedok protiv Hebranga prvo su objavljeni u inozemstvu. Čini se da je toga Hrvata koji je bio građanin svijeta od robije spasio njegov međunarodni ugled mislioca i mirotvorca.

Trinitas ili trojstvo filozofije, znanosti i umjetnosti omeđilo je intelektualno djelovanje akademika Ivana Supeka, ali mu je i davalo vjeru da će njihovim promicanjem spriječiti da pretenciozni homo sapiens uništi naš planet. Trinitas je i naslov Supekova posljednjeg djela. Završio ga je u kolovozu 2006., a umro u ožujku 2007. godine. Supek je rođen u travnju 1915. u Zagrebu, a fiziku je doktorirao 1940. u Leipzigu kod nobelovca Wernera Heisenberga. Supekovi humanistički nazori jasno se očituju već u
referatu na Kongresu kulturnih radnika u Topuskom u lipnju 1944. godine, 14 mjeseci prije Hirošime i Nagasakija, u kojem je apelirao protiv uporabe nuklearnog oružja,
a za stvaranje svjetske zajednice slobodnih i nenaoružanih naroda. Nakon Drugoga svjetskog rata Supek počinje predavati na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u
Zagrebu i pokreće Seminar teorijske fizike. Oni koji Supeka smatraju 'ocem' modernih prirodnih znanosti u Hrvatskoj ističu kako je upravo on pedesetih godina prošloga stoljeća osmislio i vodio gradnju Instituta Ruđer Bošković, naše najznačajnije znanstvene ustanove.

Početkom šezdesetih Supek osniva Institut za filozofiju znanosti i mir, koji je bio i središte jugoslavenske sekcije Pugwashke konferencije, međunarodnoga mirovnog pokreta, te interdisciplinarnog i pluralističkog časopisa Encyclopaedia moderna. Među ostalim, kao rektor Zagrebačkog sveučilišta (1969. - 1972.) pokreće i osnivanje Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku (IUC), koji ubrzo okuplja više od 200 sveučilišta-članova. S nobelovcima Philipom Noel-Bakerom i Linusom Paulingom te drugim mirotvornim intelektualcima Supek potpisuje Dubrovačku izjavu koja je prihvaćena i na Kongresu svjetskog jedinstva 1976. godine u Philadelphiji. Načela humanizma i pravde promiče i kao predsjednik HAZU-a (1991. - 1997.), što ga dovodi u sukob i s novim hrvatskim vlastima.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još