AUTORI EX JUGOSLAVIJE

Priče na jezicima koje ne treba međusobno prevoditi

28.12.2010 u 09:39

Bionic
Reading

Odnedavno se u beogradskim knjižarama, ali i zagrebačkoj Booksi može nabaviti zbornik proze pod naslovom 'Gradske priče' u kojem su zastupljeni radovi pisani na jezicima koje 'nije potrebno međusobno prevoditi'

Riječ je o knjizi koju je izdala mlada beogradska naklada Kulturni front (koja djeluje u sklopu Kulturnog centra GRAD) i u kojoj se tematizira urbani život na Balkanu.

'Gradske priče' su nastale kao rezultat natječaja za najbolju kratku priču na srpskom, hrvatskom, bosanskom i crnogorskom jeziku, odnosno 'na jezicima koje nije potrebno međusobno prevoditi i koje razumijemo i kada ne znamo svaku upotrijebljenu riječ', kako naglašava izdavač. Cilj je bio dati odgovor na pitanje kakvi su naši gradovi danas i tko u njima živi, a konačan rezultat se čini kao zanimljivo štivo.

'Sposobnost autora da odaberu relevantnu temu s osnovnim motivom grada i gradskog života bila nam je od presudnog značenja prilikom odabira priča koje su se našle u zbirci, a potrudili smo se i ponuditi čitateljima što raznovrsnije autorske poetike', objasnila je kriterije uvrštavanja u zbornik urednica Tijana Spasić, koja je izabrala priče zajedno s urednikom sarajevskog književnog časopisa Sic! Mirnesom Sokolovićem te hrvatskim književnim kritičarom Božidarom Pavlovićem. Tako šesnaest autora u 'Gradskim pričama' nudi novo gledanje na već poznate teme, ali i zadire u područja koja nisu tako često tema proznih promišljanja, poput života u romskom miljeu ili gej ljubavi među mladima.

Hrvatske boje u 'Gradskim pričama' brane Mima Simić s 'Kestenima' te Neven Ušumović s pričom 'Vinaverova djeca', a tu su još priče Gorana Karanovića, Ksenije Kušec, Marka Dejanovića, Maje Karačić i drugih.