1 900 KORISNIKA

Knjižnica za slijepe obilježila 45 godina postojanja

14.12.2010 u 10:22

Bionic
Reading

Izložbu o 45. obljetnici Hrvatske knjižnice za slijepe otvorila je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) na blagdan kršćanske svetice sv. Lucije, zaštitnice vida, načelnica Odjela za knjižničnu djelatnost Ministarstva kulture Ankica Janković.

Istaknula je kako je Hrvatska knjižnica za slijepa u proteklih 45 godina doista puno postigla u dostupnosti knjiga slijepim i slabovidnim osobama.

Glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice Tihomil Maštrović podsjetio je kako je riječ o jedinoj knjižnici za slijepe i slabovidne osobe u Hrvatskoj, kazavši da su nove tehnologije prilagođene za potrebe slijepih i slabovidnih osoba, te dodatno obrazovanje knjižničara za taj posao, pridonijeli postignućima slavljeničke knjižnice ovjenčane, među ostalim, i priznanjem NSK-a.

Ravnateljica Sanja Frajtag podsjetila je da je Knjižnica za slijepe osnovana 1965. pri Hrvatskom savezu slijepih zahvaljujući entuzijazmu njezina idejnog začetnika i prvoga voditelja, slijepoga profesora Antuna Lastrića.

Danas knjižnica ima oko 1900 korisnika, kojima se knjige mogu dostaviti i u stan automobilom ili poštom. Svima koji knjige ne mogu čitati na uobičajen način, na raspolaganju je nešto više od dvije tisuće naslova na brajici, među kojima je i prvo cjelovito izdanje Biblije u 39 svezaka.

Knjižnica ima i bogat zvučni fond od gotovo 2700 naslova lijepe književnosti i stručne literature.

Ove godine objavljena je i prva knjiga u DAISY formatu - digitalno dostupnom informacijskom sustavu koji omogućava različite načine pretraživanja i navigiranja kroz tekst, rekla je ravnateljica Frajtag.

Posjetitelji koji će doći razgledati izložbu, otvorenu do 17. prosinca, moći će vidjeti i najstariju knjigu iz fonda Hrvatske knjižnice za slijepe, tiskanu 1862. u Lousanni pod naslovom "Utočište za slijepe", kao i prvu knjigu tiskanu na brajici u tiskari Hrvatskoga saveza slijepih - "Bonton" Branka Ivkovića.

Knjižnica za slijepe proizvodi i osam zvučnih časopisa i četiri časopisa na brajici, a sudjeluje i u dvama značajnim projektima - uvođenju brajičnih natpisa u pakiranje hrvatskih proizvoda i širenju knjižničnih usluga primjerenih svojim korisnicima u narodne knjižnice.