KARL MARKUS GAUSS

Manjine su pokazatelj zdravog društva

10.12.2010 u 15:34

Bionic
Reading

Knjiga 'Europljani u izumiranju' o tradiciji zaboravljenih europskih manjina predstavljena je na Frakturinoj tribini Razotkrivanje uz razgovor s autorom, austrijskim književnikom Karlom-Markusom Gaussom

Karl Markus Gauss ovogodišnji dobitnik nagrade za promicanje suvremene austrijske književnosti Albert Goldstein, na samom početku predstavljanja, osvrnuo se na izjavu njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je smjelo ustvrdila da je multikulturalnost u Europi mrtva.

'Merkel često govori pametne stvari, nekada kaže nešto manje pametno, a ponekad izjavi i potpunu bedastoću', kazao je Gauss, objasnivši da je multikulturalnost u Europi realnost i da postoji u gotovo svakom većem gradu.

Upravo su manjine, i to one čiji opstanak je ugrožen, tema njegove knjige 'Europljani u izumiranju' u kojoj kombinira prozu, putopis i esejistiku. U knjizi istražuje pet manjinskih naroda: sarajevske Sefarde, Kočevske Nijemce, Arbereše, Lužičke Srbe i Arumunje, a ističe kako je pisanju prethodila dugotrajna teorijska priprema, kao i praktično istraživanje krajeva o kojima piše. Gauss manjine smatra pokazateljem zdravog društva, a kao primjer za to navodi Bosnu i Hercegovinu i nestanak seferskih židova iz Sarajeva. 'Nije nimalo dobro što u Bosni i Hercegovini više nema Sefarda i mislim da stvari u toj državi ne funkcioniraju kako bi trebale' kazao je Gauss, dodavši da to pruža sliku države u kojoj se za prevlast uporno bore tri naroda, a manjina bi, po njegovu mišljenju, tu napetost neutralizirala.

Dotakao se i vrlo često marginalnog statusa manjinskih naroda, zaključivši da domicilno stanovništvo najveći problem ima s neprilagođavanjem manjina, posebice u smislu jezika.

'Volio bih da Turci u Njemačkoj i Austriji nauče jezik i bolje ga govore te tako sebi stvore priliku za bolje poslove, no s druge strane zadrže svoje običaje i tradiciju.' Ipak, upravo za loše svladavanje jezika i marginalan status, krivi upravo domicilno stanovništvo što pokazuje na primjeru svoga rodnog grada Salzburga.

'Predbacuje se Turcima i ostalim migrantima što ne žele naučiti jezik, a s druge strane manjinskim narodima nude se stanovi u područjima gdje ostali odbijaju živjeti, te se na taj način stvaraju geta s vlastitim jezikom i običajima', zaključuje Guass.

Pomalo kontradiktorno autor se prisjetio svojih korijena i ispričavši priču o svojim roditeljima, inače dunavskim Nijemcima koji su preselili u Austriju, konstatirao da se sam ne osjeća potomkom manjina. Dodao je i kako asimilacija nužno ne mora biti loša za što najboljim primjerom smatra SAD.

Na pitanje moderatora Srećka Horvata zašto umjesto mondenih destinacija i pisanja o velikim nacijama piše o malim narodima, Gauss je odgovorio da radije piše o gubitnicima, nego pobjednicima jer su mu u literarnom smislu zanimljiviji oni koju su proživjeli gubitak.