Nakon trosatne predstave publika je protagoniste nagradila dugotrajnim pljeskom, a Jana Kurucova koja je igrala glavnu žensku ulogu - Rosinu nagrađena je najdugotrajnijim pljeskom.

Opera "Seviljski brijač" u Splitu nije izvođena desetak godina, a prošle je godine na Splitskom ljetu bila uprizorena dramska izvedba tog djela.

Redatelj Kartaloff je izjavio kako je, kao redatelj, nastojao biti i slikar operne predstave. "Za publiku je važno ne samo da sluša ovu operu nego i da vidi, a to znači da sam kao redatelj bio i slikar kako bi publika imala dodir s razvojem karaktera na sceni", objasnio je Kartaloff.

"Seviljski brijač" je najizvođenija komična opera u povijesti. U njezinoj jezgri je priča o lukavstvu brijača Figara koji grofu Almavivi osigurava ljubavni uspjeh kod njegove voljene Rosine, zatočenice ljubomornog Bartola. Prvotno je tu priču napisao Pierre de Beaumarchais kao dramski tekst, a u operni libreto preradio ga je Cesare Sterbini.

Rossini je bio najpopularniji glazbenik svog vremena, ne samo u Italiji nego i u cijeloj Europi. Svojom glazbom izvanredne zvukovne ljepote i snažnog životnog optimizma osvojio je najistaknutije umove svog doba - Heinea, Hegela, Schopenhauera, Beethovena, Stendhala...

Od kraja devetnaestog stoljeća do šezdesetih godina dvadesetog stoljeća opera "Seviljski brijač" izvođena je u nepouzdanim verzijama koje su sve više naglašavale grube gegove, a ne elegantnu komediju. Kritičko izdanje partiture koje je 1968. godine pripremio Alberto Zedda i izvedbe temeljene na tom izdanju omogućuju publici iznova čuti izvorno djelo.

U splitskoj premijeri "Seviljskog brijača" u glavnim ulogama nastupaju Petar Danailov kao Figaro, Otokar Kleion i Sveto Matošić Komnenović (Grof Almaviva) Ozren Bilušić (Bartolo), Jana Kurucova i Helena Lucić (Rosina), Ivica Čikeš i Božo Župić (Don Basilio), Mate Akrap i Marijo Krnić (Fiorello), Martina Klarić i Antonija Teskera (Berta) te Mate Akrap i Marijo Krnić (Časnik).