Prema istoimenoj komediji Pierrea Beaumarchaisa i libretu Lorenza da Pontea, opera 'Figarov pir' praizvedena je u Beču 1. svibnja 1786. Unatoč tome što je prvotno izvedena samo devet puta jer se otvoreno izrugivala višoj klasi, stekla je golemu popularnost i postala jedno od najuspješnijih Mozartovih djela, te se smatra kamenom temeljcem standardnih opernih repertoara.

U HNK-u Zagreb prvi je puta izvedena davne 1917. pod glazbenim vodstvom dirigenta Milana Sachsa u režiji Gjure Prejca, a posljednji put prije točno 25 godina, u siječnju 1991., kada je orkestar vodio Uroš Lajovic a operu režirao Božidar Violić.

Radnja se odvija na imanju grofa Almavive, pohotnog nasilnika koji maltretira i iskorištava sve oko sebe. Pir iz naslova odnosi se na vjenčanje njegova osobnog sluge Figara i Susanne, sluškinje grofove supruge, grofice Rosine. Ključni se zaplet vrti oko njihovih nastojanja da na sve moguće načine, služeći se raznim smicalicama, spriječe grofa da iskoristi svoje 'pravo prve noći' i usput ga nauče pameti.

Figara je na premijeri utjelovio Matija Meić, Susanne Marija Kuhar Šoša, a grofa Ljubomir Puškarić. U ulozi grofice nastupila je Adela Golac Rilović, a Dubravka Šeparović Mušović u ulozi dvorkinje Marcelline. Ansambl su još činili Jelena Kordić (Cherubino), te Ivica Čikeš (doktor Bartolo), Nikša Radovanović (Don Basilio, učitelj glazbe), Dario Ćurić (Don Curzio, sudac), Anabela Barić (Barbarina), te Antonio Brajković (vrtlar).

Središnja je tema opere ljubav, a vjernost, ljubomora i preljub njezine su razne inačice koje se ovdje koriste u komične svrhe kako bi se ispreplitanjem odnosa brojnih ljubavnih parova u tipičnoj komediji zabune razvila priča koja kulminira u općem kaosu, da bi potom brzo uslijedilo razrješenje i sretan završetak uz poruku da ljubav uvijek pobjeđuje.

Upravo je na igri redatelj Lozano temeljio svoje viđenje toga djela: operu koja je nakon praizvedbe izazvala skandal viših klasa a oduševila niže jer je barem u priči stavila na istu emocionalnu i ljudsku ravan sluge i njihove gospodare, uobličio je kao igru u kojoj je Mozartove brojne likove stavio u neprekidan pokret: zidovi grofove španjolske hacijende preslaguju se na rundbini poput djelića slagalice u kompjutorskoj igrici, stvarajući stalno nove prolaze i hodnike u kojima se likovi kreću kao u labirintu.

Oblikovanje scene potpisuje također Meksikanac Jorge Ballina, koji je dosad scenski dizajnirao više od 80 kazališnih opernih, dramskih i baletnih produkcija, a kostime je osmislila Eloise Kazan, meksička dizajnerica i kostimografkinja čije brojne suradnje uključuju i onu s Royal Shakespeare Companyjem. Autorski tim zaokružuju koreograf i plesač Ronald Savković, koji je oblikovao scenski pokret, dok je svjetlo oblikovao Miljenko Bengez.

Nova produkcija 'Figarova pira', čijim se postavljanjem HNK Zagreb priključio obilježavanju 260. obljetnice Mozartova rođenja i 230. godišnjice od praizvedbe toga djela, oduševila je u subotu premijernu publiku toga teatra, u kojoj je sjedio i premijer Tihomir Orešković, a koja je izvođače i međunarodni autorski tim ispratila s oduševljenjem i ovacijama za sve nositelje glavnih uloga.